Pitanje fakultetske diplome Irfana Čengića, kada, gdje i pod kojim uvjetima ju je stekao, posebno je aktuelizirano u jesen 2023. godine nakon njegove kandidature za načelnika sarajevske Općine Stari Grad. Čengić je sebe predstavljao kao diplomiranog pravnika, koji je studirao “svugdje po malo”, malo u Sarajevu, malo u Banjaluci, negdje na javnom, drugdje na privatnom fakultetu.
Tako je bivši generalni sekretar SDP-a BiH i višestruki kantonalni i federalni zastupnik u jednoj televizijskoj debati otkrio “tajnu” svoje diplome, pokušavajući ponuditi odgovor kojim će raspršiti sve dileme oko tog “slučaja”.
Čengić je najprije ustvrdio da on nije „završio fakultet kao Osmica“ (misleći na Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora OSA-e kojem se trenutno sudi pod optužbom da je tu funkciju obavljao bez validne diplome, op.a.). Kako je rekao, dvije godine Pravnog fakulteta završio je u Sarajevu, dok je posljednje dvije okončao u Banjoj Luci.
“Završio sam Pravni fakultet u Banjoj Luci” , kazao je Čengić i dodao “na Univerzitetu PIM” (Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment).
Brojnim gledateljima, međutim, nije promaklo da je Čengić bio vidno nervozan kada se postavilo pitanje o njegovoj diplomi, što je već tada dalo naslutiti da nešto nije sasvim “regularno”…
Podsjetimo, u augustu prošle godine Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv ukupno 15 fizičkih i šest pravnih lica, osumnjičenih u okviru akcije “Klaster” koja je širom BiH realizovana u više navrata. U okviru ove akcije na području Banje Luke, Mostara i Brčkog, zbog trgovanja falsifikovanim diplomama uhapšeni su profesori, direktori i rektori koji su po uhodanoj šemi prodavali diplome medicine, prava, zaštite na radu, šumarstva, ekonomije i brojnih drugih zvanja. Među njima su i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banja Luka Dragan Đuranović te dvojica profesora ovog Univerziteta.
U optužnici na 50 stranica navodi se da su oni otvoreno dogovarali detalje prodaje diploma, fiktivnog polaganja ispita i odbranu diplomskih radova. Cijene lažnih diploma bile su u rangu polovnih vozila, a često su zavisile od “dužine studiranja” i toga da li će “diplomac” zvanje po narudžbi steći za dva-tri mjeseca ili za devet mjeseci. Naplaćivali su od 3.500 maraka pa sve do 10.000 maraka, a do sada je utvrđeno da su inkasirali najmanje 370.000 maraka.
Tužilaštvo je već tada najavilo da će za sve diplome koje su prodali biti zatraženo poništavanje. Tužilaštvo BiH u optužnici je navelo da kupci diploma nisu učestvovali u procesu školovanja ili su to činili u malom obimu, za što su prikupili preko 3.000 dokaza i iskaze 70 svjedoka.
U aprilu ove godine Sud BiH izrekao je više zatvorskih i novčanih kazni zbog prodaje diploma optuženima iz akcije “Klaster”, a suđenje trojici optuženih se nastavlja.