Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i bjegunac od bh. pravosuđa Milorad Dodik prisustvovao je konferenciji o antisemitizmu u Izraelu, iako negira genocid u BiH i iako je za njim je raspisana potjernica u njegovoj zemlji.
Alexander Rhotert za njemački jevrejski list Jüdische Allgemeine piše da je Dodik na konferenciji “instrumentalizirao patnju Jevreja”, ali da mu nije pošlo za rukom da “iskoristi izraelske vlasti i jevrejske organizacije za svoje ciljeve”. On također smatra da Dodik “zagađuje političku klimu kako bi suživot postao nemoguć”, prenosi N1.
Rhotert u tekstu za Jüdische Allgemeine citira Dodikov odgovor koji je dao novinaru Jerusalem Posta 27. marta na pitanje zašto, kao predsjednik Republike Srpske, želi govoriti na konferenciji o antisemitizmu u Izraelu:
– Nije mnogo poznato da su muslimani Bosne i Hercegovine od terorističkih napada 11. septembra imali veliku povezanost… s arapskim svijetom.
Jerusalem Post je naglasio da je Dodik sam zatražio ovaj intervju.
Rhotert objašnjava strukturu BiH, navodeći da je RS entitet u Bosni i Hercegovini “na čijem su teritoriju tokom rata preko 99 posto svih nesrba ili ubijeni ili prisiljeni na bijeg”.
– Srpske vlasti su 1992. u okupiranim područjima čak uspostavile mrežu koncentracionih logora za Bošnjake i Hrvate, u kojima su hiljade ljudi umrle, podsjećajući svijet na holokaust. Nesrbi su također morali nositi bijele trake za identifikaciju, slično kao židovska zvijezda u vrijeme nacizma”, piše on, navodeći da je vrhunac srpskih masovnih ratnih zločina bio genocid nad 8.372 Bošnjaka u Srebrenici između 11. i 22. jula 1995. godine, kojem su, između ostalih, učestvovali i pripadnici specijalne jedinice Škorpioni iz Srbije. Dodik ovaj prvi genocid na evropskom tlu nakon holokausta uporno negira, iako ga je još 2008. u televizijskom nastupu priznao.
– Dodik time zagađuje političku klimu kako bi suživot između Srba i Bošnjaka postao nemoguć, piše on, citirajući Dodikovu izjavu za isti izraelski list prošle godine, kada je rekao da “nikada nije postojao miran suživot između Palestinaca i Židova, kao što nije moguć ni između muslimana i Srba u Bosni”.
– Na ovaj način, Dodik jeftino pokušava povući paralele između Srba i Židova kako bi instrumentalizirao njihovu historijsku patnju u svoju korist. Cilj mu je natjerati oko 150.000 Bošnjaka, koji čine najviše 20% stanovništva RS-a, na iseljavanje, čime bi se lakše provela secesija RS-a i njeno pripajanje Srbiji, piše Rhotert.
Navodi da je Dodiku glavni saveznik u tome predsjednik Srbije Vučić, “protiv kojeg narod Srbije već mjesecima protestuje”.
– Ujedinjenje RS-a sa Srbijom je temelj ideje “srpskog svijeta”, projekta prema kojem bi svi Srbi bivše Jugoslavije trebali živjeti pod kontrolom Beograda, objašnjava on.
Rhotert navodi da “Dodikova posjeta Izraelu nije bila iz ideoloških razloga, već zbog njegovih pravnih problema u Bosni i Hercegovini”.
Zatim objašnjava tok događaja od presude Dodiku do raspisivanja potjernice u BiH.
– Ako njegovo ponašanje ostane bez posljedica, izbijanje novog rata je gotovo neizbježno, ističe on.
Napominje da su SAD još u julu 2017., tokom prve predsjedničke administracije Donalda Trumpa, uvele finansijske sankcije Dodiku i njegovoj mreži zbog korupcije i separatizma. Te mjere su od tada više puta pooštravane, “ozbiljno ograničavajući njegov manevarski prostor”.
– Zbog toga se Dodik konstantno pokušava približiti Trumpu, ali bez uspjeha. Nedavno su državni sekretar Marco Rubio i grupa visokih republikanskih i demokratskih senatora, predvođena Chuckom Grassleyjem, poslali pismo američkoj vladi zahtijevajući još strože sankcije protiv Dodika. Grassley je prvi put Dodika otvoreno uporedio sa Radovanom Karadžićem, osuđenim ratnim zločincem i organizatorom genocida, piše Rhotert.
– Za razliku od njegovih očekivanja, Dodik nije uspio iskoristiti izraelske vlasti i jevrejske organizacije za svoje ciljeve, smatra Rhotert, citirajući članak najstarije židovska publikacije The Jewish Chronicle naslova: “Pozvati negatora genocida na konferenciju o antisemitizmu je sramota za Izrael”.
U intervjuu za Jerusalem Post, Dodik se žalio: “Došao sam u Izrael da govorim protiv antisemitizma. Umjesto toga, osjećao sam se nepoželjnim – kao gost koji se osjeća poput uljeza”.
Rhotert dolazi do zaključka da Dodiku “izraelski premijer Benjamin Netanyahu očito nije posvetio pažnju koju je očekivao”.
On piše da je Dodik “očajnički pokušao uspostaviti historijsku paralelu između progonstva Židova i položaja Srba tokom Drugog svjetskog rata, a zatim i u sadašnjosti”, te citira njegovu izjavu: “Srbi i Židovi su zajedno patili. Znamo šta znači biti meta, da se historija ponovo ispisuje, da vas krive za sve. To je ono što se nama dešava u Bosni, kao što se dešava Izraelu u svijetu”.
– Njegov jednako očajni pokušaj da “bosanski islamizam” prikaže kao prijetnju također će propasti, piše Rhotert, te objašnjava da su “muslimani Jugoslavije bili i ostali poznati po svojoj sekularnosti”.
– Još 1492. godine, preko 100.000 sefardskih Židova pobjeglo je od progona u Španiji ka Balkanu, a mnogi su našli utočište upravo u Bosni. Tokom srpske opsade Sarajeva 1990-ih, jevrejska zajednica Sarajeva pomagala je svim građanima kroz organizaciju La Benevolencija, uključujući i pravoslavne Srbe, muslimane i katoličke Hrvate, dodaje.
Rhotert ističe da se Dodik bez problema vratio u Beograd, “jer Vučić mu pruža zaštitu”. Također, bez prepreka je nastavio put u Moskvu, gdje ga je opet dočekao Vladimir Putin, “budući da Srbija nekažnjeno ignoriše sankcije EU protiv Rusije – što Dodiku ide u prilog”.
Vučić je izjavio da je njegova vlada uputila pismo Interpolu tražeći “kompromisno rješenje”, a zatim zaprijetio, a Rhotert ističe da Vučić redovno upozorava na “katastrofu” u slučaju Dodikovog hapšenja.
– Evropska unija mora konačno djelovati i pružiti pravnu pomoć bosanskim vlastima u hapšenju Dodika čim se vrati u BiH. To je ključni korak za očuvanje mira, a Vučić također mora biti sankcionisan, smatra on.
Navodi da je Brisel je već povećao broj vojnika EUFOR-a na 2.000 “upravo zbog krize koju je Dodik izazvao”.
– Vrijeme za djelovanje ubrzano ističe, upozorava na kraju.