Izraelski stav o izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini je posljedica lobiranja predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, kao i izostanka jasnog odnosa stranaka sa sjedištem u Sarajevu prema Izraelu. Jasna vanjska politika ne postoji.
Izraelski biznismen Amir Gross Kabiri, koji je često u Čovićevom društvu, je izvršni direktor kompanije Aluminij, potpredsjednik je Nogometnog kluba Zrinjski i predsjednik Jevrejske općine Mostar. Kabiri je u Mostaru otvorio galeriju The Hub of Fine Arts u kojoj su izložena slikarska djela vrijedna čak 300 miliona KM. Ovo je jedna od najznačajnijih galerija na Balkanu.
Nakon posljednje posjete predsjednika HDZ-a, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, Izraelu, u Mostaru su izmijenjeni nazivi ulica koje su nosile imena i prezimena nacista i fašista.
Nedugo poslije je Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, upravo na Čovićev prijedlog, usvojio definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA). Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je usvojilo rezoluciju koja se odnosi na ovu definiciju holokausta, a što je inicirao Dodik kao član Predsjedništva.
I Dodik je nedavno ponovo posjetio Izrael, u kojem je, kao i Čović, razgovarao sa zvaničnicima ove zemlje. Duže vrijeme postoji navod da je predsjednik SNSD-a u bliskim odnosima s izraelskim ministrom finansija Avigdorom Libermanom. Ari Livne, bivši predsjedavajući Međunarodnog jevrejskog kongresa i bivši predsjednik Predstavništva Republike Srpske u Izraelu, je bio jedan od Dodikovih savjetnika. Pojedini tvrde da su se odnosi između Dodika i Livnea kasnije pogoršali.
Da su Čović i Dodik uspjeli izgraditi dobre odnose s Izraelom, čiji je lobi jedan od najsnažnijih u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje i današnje saopćenje iz Ambasade Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. Osim što su pozdravili Čovićevo i Dodikovo zalaganje za spomenutu definiciju holokausta, prvi put su jasno poručili da su “prijedlozi Izbornog zakona hrvatske strane dobrodošli”.
Smatraju da su njihovi prijedlozi put ka jednakosti i nediskriminaciji svih naroda u Bosni i Hercegovini. Jevreji su među narodima koji nemaju mogućnost kandidovanja za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine te ne mogu biti u jednom od doma naroda. Oni koji se protive HDZ-ovim prijedlozima izmjena Izbornog zakona su mišljenja da se jednakost i nediskriminacija neće ostvariti.
S druge strane, stav stranaka sa sjedištem u Sarajevu, prema Izraelu uopće nije jasan. Teško se i sjetiti kada je neko od njihovih zvaničnika posjetio ovu državu. To je slučaj i u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, što ne bi smio biti slučaj.
Doduše, ako hipotetički i zamislimo službenu posjetu ministrice Bisere Turković Izraelu, velike su šanse da bi uslijedila kanonada kritika na njen račun jer bi se u političkom kontekstu povlačile paralele o odnosu Izraela prema Palestini.
O tome da Bosna i Hercegovina nema jasnu vanjsku politiku prema Izraelu pisali smo krajem maja ove godine. Profesor Jahja Muhasilović je tada napomenuo da su vanjskopolitički odnosi taoc etničkih odnosa.
Međutim, stav Izraela o izbornom zakonu koji je jutros istaknut je itekako indikativan, s obzirom da je visoki predstavnik Christian Schmidt najavio da će strankama u BiH dati određeni rok za pokušaj dogovora. Ukoliko dogovora ne bude, jasno je da Schmidt namjerava reagirati.
U tom kontekstu treba posmatrati i poruku Izraela, koja itekako može biti iskorištena u pravcu ohrabrivanja Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona, a ukoliko te odredbe budu kao u draftu koji je ranije objavljen, nezadovoljstvo je zagarantovano. Samo je pitanje što vremena za popravni više neće biti.
B.R. / Klix.ba Foto: Dnevni list