Napad iranskih dronova na CIA-ine objekte u Perzijskom zalivu primorao je američke obavještajne analitičare da istraže je li Rusija pomogla Teheranu osiguravajući podatke za odabir ciljeva ili naprednu tehnologiju dronova, kako prenose četiri izvora upućena u rad američke obavještajne zajednice za Reuters.
Te osobe, koje su govorile pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja nacionalne sigurnosti, navode da američki obavještajni zvaničnici još nisu donijeli konačne zaključke o mogućoj ruskoj umiješanosti u napade na objekte CIA-e. Ipak, kao moguće pokazatelje ističu efikasnost i očitu preciznost napada, kao i širu tehničku podršku koju Rusija pruža Iranu.
Reuters i drugi mediji već su ranije izvještavali — što su potvrdili i američki zvaničnici — da je Rusija Iranu pružila podatke za odabir ciljeva i drugu podršku u napadima na američke ciljeve u regiji Perzijskog zaliva općenito, ali istraga obavještajne zajednice o mogućoj ruskoj podršci napadima na objekte CIA-e do sada nije objavljena.
Obavještajni izvještaj: „Rusija pomogla u odabiru ciljeva“
U martu su pogođena najmanje dva objekta CIA-e — jedan od njih bila je stanica CIA-e u Saudijskoj Arabiji, smještena unutar američke ambasade u Rijadu, dok se drugi nalazio u istočnom Iraku. Pojedini izvori navode da je pogođeno još nekoliko objekata CIA-e, ali nisu otkrili detalje.
U jednom internom memorandumu zapadne obavještajne agencije, u koji je uvid imao regionalni zvaničnik pod uslovom anonimnosti, zaključuje se da je Rusija vrlo vjerovatno učestvovala u odabiru ciljeva među objektima CIA-e u regiji. Dvojica zapadnih zvaničnika iz zemalja Perzijskog zaliva upoznatih s obavještajnim izvještajima izjavila su da analitičari smatraju kako su u napadu na Saudijsku Arabiju korištene dvije verzije iranskih bespilotnih letjelica Shahed koje je Rusija unaprijedila. Prema njihovim riječima, jedna letjelica je probila otvor u ranjivom dijelu vanjske konstrukcije ambasade, dok je druga prošla kroz taj otvor i potom eksplodirala. U napadu nije bilo poginulih ni povrijeđenih.
Iako ruska pomoć Iranu traje već dugo zbog bliskih odnosa dviju država, direktno usmjeravanje napada na osjetljive objekte CIA-e značilo bi da je Moskva spremna napraviti korak dalje u ometanju američkih operacija u trenutku dok Washington nastoji privesti rat s Iranom kraju.
Tajni objekti
Zabrinutost da Rusija dostavlja podatke za odabir ciljeva dodatno je porasla tokom vikenda, nakon napada na američku zračnu bazu u Jordanu, u kojem je Iran balističkim projektilima pogodio vojarne američke vojske i pritom usmrtio dvojicu vojnika.
Bijela kuća je, prema navodima Reutersa, zahtjev za komentar uputila CIA-i, koja ga je odbila dati, dok iranska misija pri UN-u, rusko Ministarstvo odbrane i saudijska vlada nisu odgovorili na upite.
Dvojica zapadnih zvaničnika s Bliskog istoka navode da je Rusija pomogla Iranu unaprijediti sposobnosti bespilotnih letjelica Shahed za pogađanje ciljeva te da analitičari sumnjaju da su upravo takve verzije korištene u napadu na Rijad. Prema riječima drugog izvora, Moskva je Teheranu pomogla povećati preciznost dronova Shahed-136 isporukom satelitskog navigacionog sistema Kometa-M, za koji stručnjaci ističu da je znatno precizniji i teži za ometanje od domaćih iranskih sistema. The Wall Street Journal prvi je u martu izvijestio o isporuci sistema Kometa-M Iranu, što je Kremlj tada odbacio nazvavši to “lažnim vijestima”.
Oficir CIA-e: „Ne bi me iznenadilo“
Objekti CIA-e u inostranstvu obuhvataju glavne urede agencije u pojedinim državama koji se tradicionalno nalaze unutar ambasada i nazivaju se stanicama. Osim toga, CIA održava urede, sigurne kuće, logistička središta, kao i mjesta za nadzor i druge operacije. Lokacije tih objekata strogo su čuvana tajna.
Izvori nisu željeli otkriti tačan broj ni položaj objekata CIA-e koje su pogodile iranske bespilotne letjelice — jedan izvor je za broj pogođenih lokacija rekao “više od jednog, ali manje od deset”, dok je drugi naveo da ih je pogođeno nekoliko.
Američki obavještajni analitičari i dalje istražuju je li Iran pri napadu na američku ambasadu koristio ruske podatke za odabir ciljeva. Pojedini izvori upozoravaju da je Iran možda gađao cjelokupnu američku ambasadu, a da je stanica CIA-e pogođena slučajno. Ipak, prema riječima drugih izvora, neki analitičari zaključuju da bi rijetko koja zemlja osim Rusije imala resurse i interes za korištenje takvih osjetljivih obavještajnih podataka kao oružja za ciljanje američkih resursa.
Daniel Hoffman, bivši voditelj stanice CIA-e i oficir za tajne operacije, izjavio je kako ga ne bi iznenadilo da Moskva pomaže Teheranu u odabiru ciljeva među objektima CIA-e, s obzirom na njihovo blisko strateško partnerstvo.
“Dijele zajednički interes da pokušaju smanjiti ili potpuno ukloniti američki uticaj u područjima koja sami smatraju svojim sferama uticaja”, zaključio je on, kako prenosi Reuters.