Danas se navršava 33 godine od početka opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana. Bila je to jedna od najdužih opsada u historiji modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.
Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među kojima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.
Međutim, i pored svih strahota koje je prošao ovaj grad i njegovi građani, kada je u pitanju procesuiranje odgovornih, time se samo bavio Haaški tribunal.
Tužilaštvo BIH u svojih 20-ak godina postojanja nikada nije podiglo nijednu optužnicu protiv direktno odgovornih za napade snajperima i artiljerijom na grad i njegove stanovnike, iako je u presudama Haaškog tribunala protiv bivših komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) utvrđeno da su zločini bili sistemske prirode
Na to su u više navrata podsjećali iz Udruženje žrtava i svjedoka genocida i isticali kako se radi o civilizacijskoj sramoti.
Pa, ipak, nije da Tužilaštvo BiH ništa ne radi. Kao što je poznato, Tužilaštvo BiH je podigno optužnicu sa čak 11 optuženih i predmetu “Dobrovoljačka”, odnosno za nikad razjašnjeni incident u Sarajevu od 2. i 3. maja kada je poginulo šest pripadnika JNA.
Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika JNA i civila optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.
Također, nedavno je podignuta optužnica i protiv Enesa Zukanovića, Fikreta Prevljaka, Emira Redžovića, Vahida Alađuza, Rasima Okerića, Mustafu Gegaja, Muju Vatreša, Vahida Muharemovića, Mirsada Tuzlaka i Senahida Godinjaka koji se terete za ratne zločine na području Sarajeva.
(SB / Mediji)