Ove godine će globalna ekonomska proizvodnja, koju je obilježila pandemija korona virusa da opadne. U tome se slažu svi posmatrači. Nema indicija za bilo kakav drugi razvoj događaja. Jedino što je kontroverzno su obim pada i srednjeročni izgledi za oporavak.
I dok vlade širom svijeta pričaju o skorom privrednom oporavku u 2021. godini, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) objavili su u posljednjih nekoliko nedjelja pogubne podatke.
Toliko loše nije bilo od Drugog svjetskog rata
Prema proračunu MMF globalna ekonomska proizvodnja će u ovoj i narednoj godini opasti za 12,5 biliona dolara (11 biliona evra). Ovo je „najgora recesija” od svjetske ekonomske krize prije 90 godina, kazala je glavna ekonomistkinja MMF i dodala: „Nijedna zemlja neće da bude pošteđena”. Poređenja radi: bruto dodata vrijednost njemačke privrede je prošle godine iznosila oko tri biliona evra.
Kao posljedica krize će javna zaduženja premašiti dosadašnju najveću stopu zaduženosti, koja je bila na kraju Drugog svjetskog rata. Konjuktura bi morala da se zaštiti, navodi MMF, a siromašne zemlje još više upućene na pomoć bogatijih. Osim toga odmah nakon pandemije zaduženja moraju da se smanje i to strogim mjerama štednje.
MMF u ovoj godini računa sa globalnim ekonomskim padom od 4,9 procenata, dok je u aprilu predvidio smanjenje od samo tri procenta. No, ipak u 2021. ova međunarodna organizacija očekuje oporavak. Svjetska privreda bi onda trebalo da poraste za 5,4 procenta. Ali, samo ako novi talas korona virusa sa novim ograničenjima izlaska ne uništi privredni rast, naglasila je glavna ekonomistkinja MMF.
Industrijske zemlje će da krvare
Još mračniju sliku daje Svjetska banka. Globalna ekonomska proizvodnja će ove godine da opadne za 5,2 procenta. U januaru su vašingtonski eksperti očekivali rast od 2,5 odsto. Ali, i oni se ograničavaju u prognozoama ukoliko zbog pandemije dođe do novih ograničenja i ako se javni život zakoči na duže vrijeme.
Svjetska banka za industrijske zemlje predviđa minus od 7 procenata, a u zemljama u ubrzanom ekonomskom razvoju ekonomska proizvodnja će opasti za 2,5 odsto. Za SAD Svjetska banka prognozira pad od 6,1 procenat, a za evrozonu čak 9,1. A u Kini, zemlji u kojoj je izbila pandemija korona virusa i koja ga je, prema zvaničnim podacima Pekinga, u međuvremenu dobrano suzbila, eksperti očekuju da privredna proizvodnja poraste za jedan procenat.
Osiguravajući koncerni bespomoćni
Takođe i švajcarski reosiguravajući koncern „Svis Re” u međuvremenu računa sa brojkama MMF. Koncern očekuje teške negativne efekte po svjetsku privredu, izjavio je šef koncerna Kristijan Mumentaleer na jednoj onlajn konferenciji informativne finansijske i medijske kompanije „Blumberg”: „Pretpostavljamo da će gubici na svjetskom nivou iznositi oko 12 biliona dolara”. A to osiguravajuće kuće ne mogu da nadoknade s obzirom da njihov bilans čini samo jedan mali dio te sume.
A onda opet na scenu dolaze investicioni bankari
Prognoze Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda se odnose na realnu ekonomiju. U finansijskom sektoru situacija izgleda potpuno drugačije. Na ovom polju su prognoze još gore, s obzirom da je rijetko poznata veličina i obim finansijskih transakcija.
Jedna brojka to može da ilustruje: u proračunima MMF ekonomisti polaze od ekonomskog pada u visini 11 biliona evra – širom svijeta. A samo švajcarski „Kredit Svis CS” u svom bilansu stanja ima oko 51 bilion u finansijskim derivatima.
Poređenja radi to je plus od 25 procenta u odnosu na 2007. godinu uoči finansijske krize, odnosno 10,747 biliona u osam godina. Uprkos konstantnim obećanjima, da će se smanjiti investiciono bankarstvo, zalihe derivata rastu ubrzanim tempom.
Vlade i centralne banke su tvorci neprestanog rasta svježeg novca
Kada lijek postane otrov
Trgovina finansijskim derivatima profitira s jedne strane od toga što odjeljenja za investicije velikih banaka garantuju ogromnu sumu od dobiti banaka, a s druge da širom svijeta ima jako puno novca koji se ne investira. A onda i iz ugla klijenata lukrativnije izgleda umnožavanje novca finansijskim sredstvima, od investiranja u privredu.
Vlade i centralne banke su tvorci neprestanog rasta velikih količina novca, koji je u opticaju širom svijeta. Oni stalno štampaju novi novac i guraju ga na tržište kako bi se suprotstavili deflacionim tendencijama i smanjili opasnost od recesije.
To znači da svježi novac ne završava u privredi već na finansijskim tržištima. Rezultat: Banka za međunarodna poravnanja (BIZ) sa sjedištem u Bazelu je izračunala da bruto društveni proizvod svih zemalja svijeta iznosi oko 63 biliona dolara, a da je promet finansijskim derivatima širom svijeta deset puta veći. Tako da će svježi novac da nanese više štete nego koristi, prije svega ako se globalni finansijski sistem nađe na ivici sloma kao u finansijskoj krizi 2008.
- Autor Dirk Kaufman, DW