Kineske vlasti nadziru telefone etničkih manjina Ujgura za otkrivanje onoga što Peking smatra ekstremizmom, a za policijsko ispitivanje je dovoljno i samo posjedovanje Kur’ana, prema forenzičkoj istrazi koju je proveo Human Rights Watch (HRW).
Dok spisak “nasilnog i terorističkog” sadržaja uključuje nasilne audio, video i fotografije koje prave naoružane grupe kao što je Islamska država Irak i Levant (ISIL), on također sadrži o materijale organizacija koje promoviraju identitet ili samoopredjeljenje Ujgura, većinom muslimanske manjine, u zapadnom dijelu zemlje Xinjiang.
Među tim organizacijama su i separatistički pokret za nezavisnost Istočnog Turkestana, izbjeglička grupa Svjetski ujgurski kongres i novinska kuća Radio Slobodna Azija, koju finansira američka vlada.
Među datotekama koje su označene su i one koje uključuju informacije o masakru na Trgu Tiananmen 1989. godine, koji je u Kini strogo cenzuriran.
‘Opasno spajanje islama s nasilnim ekstremizmom’
Neki sadržaji, međutim, nisu samo politički.
Prema analizi metapodataka koju je proveo HRW, grupa za prava sa sjedištem u SAD-u, među njima su kineska putopisna emisija snimljena u Siriji pod nazivom Na putu, kao i čitanje Kur’ana i islamskih pjesama.
“Kineska vlada nečuveno, ali opasno spaja islam s nasilnim ekstremizmom kako bi opravdala gnusna zlostavljanja muslimana u Xinjiangu”, rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti direktorice za Kinu u HRW-u.
“Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava trebalo bi poduzeti mjere koje su dugo trebale istraživati zlostavljanja kineske vlade u Xinjiangu i šire.”
Glavni spisak koji je analizirao HRW dio je šireg skupa dokumenata od 52 GB iz baze podataka policije Xinjianga koji su procurili u Intercept, medijsku kuću sa sjedištem u SAD-u 2019. godine, ali do sada nisu objavljeni.
Kineska policija je u Urumqiju, glavnom gradu Xinjianga, zahtijevala od stanovnika da preuzmu aplikaciju pod nazivom Jingwang Weishi, koja vlastima daje mogućnost praćenja sadržaja njihovih mobilnih telefona.
Ujguri i drugi muslimani podvrgnuti nadzoru
Od posjetilaca Xinjianga također se može tražiti da preuzmu sličnu aplikaciju pod nazivom Fengcai.
Dok policija službeno prati “ekstremistički” materijal, HRW je rekao da analiza policijske baze podataka sugerira da su, u mnogim slučajevima, etnički muslimani označeni kao pristalice nasilnog ekstremizma samo zato što prakticiraju ili pokazuju interes za svoju vjeru.
Analiza 1.000 datoteka koje je policija označila u 11,2 miliona pretraživanja više od milion telefona između 2017. i 2018. godine, pokazala je da je 57 posto sadržaja koji je identificiran kao problematičan običan vjerski materijal, saopćio je HRW.
Samo devet posto označenih datoteka sadržavalo je nasilan, a četiri posto sadržaj koji je pozivao na nasilje, prema američkoj grupi za ljudska prava.
Procurjeli spisak od 2.000 zatvorenika u ustanovi za preodgoj u prefekturi Aksu 2018. godine pokazao je da je 10 posto privedeno zbog preuzimanja “nasilnog i terorističkog” multimedijskog sadržaja ili zbog povezanosti s nekim ko ga je preuzimao, rekao je HRW.
Ujguri i drugi muslimani u Kini podvrgnuti su snažnom nadzoru, u sklopu nastojanja Komunističke partije Kine da ukloni kulturne, jezičke i vjerske razlike iz većinske kulture Han u zemlji.
Više od milion ljudi zatočeno u kampovima
Grupe za ljudska prava procjenjuju da je u posljednjih nekoliko godina, u okviru kampanje koja je pokrenuta nakon niza bombaških i napada nožem u Xinjiangu 2000-tih godina, više od milion ljudi zatočeno u kampovima za preodgoj, koje vlasti nazivaju “centrima za stručno osposobljavanje”.
Nakon što je 2014. godine pokrenuo kampanju, Peking je eskalirao napore da uključi masovni nadzor putem prikupljanja biometrijskih podataka, policijskih aplikacija i tehnologije prepoznavanja lica.
Peking je negirao kršenje ljudskih prava u Xinjiangu i branio je svoje centre za preodgoj kao važne alate za “borbu protiv nasilnog ekstremizma” i ublažavanje siromaštva.