Dva rata – jedan u Ukrajini, a drugi u Pojasu Gaze – traju već prilično dugo. U prvom, onom u Ukrajini, pokrenutom 24. veljače 2022. godine poginule su desetine tisuća civila i vojnika s obje strane pri čemu se materijalne štete mjere stotinama milijardi eura. U drugom, koji je počeo 7. listopada 2023. godine, na području Gaze ubijeno je više od 54.000 ljudi, od čega najmanje 30.000 djece, a preživjeli žive na rubu gladi, bez vode, higijenskih potrepština, ali i adekvatne pomoći svijeta. Gaza je danas gotovo sravnjenja sa zemljom.
Oba rata i dalje traju nesmanjenom žestinom pri čemu nema naznaka da bi mogli uskoro prestati. U svemu tome je iznimno zanimljivo pratiti ponašanje ostatka svijeta kako i na koji način gledaju na ta dva rata, na stradanje ljudi i djece i svemu onome što donose tako brutalni ratovi. Tijekom tri godine zna se za gotovo sve što se događa u Ukrajini, prati se svaki grad, izjava vojnih zapovjednika ili dužnosnika Ukrajine, vojni uspjesi ili neuspjesi, situacija na ratištima, pokušaji pregovora… U isto vrijeme vijesti iz Palestine i Gaze dolaze na kapaljku tako da se o tom ratu i stradanjima stanovnika tog dijela svijeta jako malo zna ili se neke stvari ne doznaju nikada. Jedan od razloga tome je šutnja dobrog dijela ostatka svijeta koji podržava Izrael ili se ponašaju kao da se tamo ništa ne događa.U svemu tome nije izuzetak niti Hrvatska koja je prije samo 30-ak godina također proživjela ratna stradanja i koja se u ova dva rata postavila dijametralno suprotno. S jedne strane Hrvatska snažno podržava Ukrajinu i osuđuje Rusiju, šalje humanitarnu i vojnu pomoć, a prihvatila je i na tisuće prognanih Ukrajinaca kojima su osigurani domovi pa i mjesečne naknade. U isto vrijeme nema osuda Izraela, Palestini se šalje nešto humanitarne pomoći, a primanje prognanih Palestinaca ili onih ranjenih na liječenje se niti ne spominje.
‘U Palestini na djelu klasičan genocid’
U jednoj od izjava o ratu u Gazi predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je uvijeno i s puno pažnje rekao kako „Izrael ima pravo na obranu od terorizma“ i da se samo treba sjetiti 7. listopada 2023. godine, ali i da se „Hrvatska protivi svakoj situaciji koja je dovela do civilnih žrtava, osobito djece“. I to bi bilo to. Izostala je bilo kakva druga osuda razaranja Gaze, razaranja stambenih zgrada, bolnica, desetina tisuća ubijenih…
„Ponašanje Hrvatske u ova dva rata je licemjerno i ne mogu vjerovati da je se tako postavila naša Vlada. Strašan je svaki rat, ali ta dva rata treba razlikovati. Ukrajina dobiva svu vojnu i humanitarnu pomoć svijeta, dok je u Palestini na djelu klasičan genocid. Ono što je najgore je da Vlada Hrvatske ne da osuđuje taj genocid, nego i aktivno svojim ponašanjem, glasanjem i drugim radnjama sudjeluje u njemu. Možemo to vidjeti i u gledištima prema čelnicima Rusije i Izraela. Jedan je svjetski izopćenik, a drugi rado viđen gost što nije normalno“, kaže Marija Mileta, aktivistkinja inicijative Nepokorena Palestina koja je prije nekoliko tjedana bila i privedena radi prosvjeda ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu.
Govoreći o događanjima u Palestini, Mileta kaže kako se jako toga malo zna iz jednostavnog razloga što Izrael ne dopušta zapadnim novinarima ulaz tamo kako bi mogli prenijeti svijetu pravo stanje stvari. Kaže i kako su i neki izraelski aktivisti dolazili do granice s Palestinom tražeći da se zaustavi genocid, ali da su uhićeni i zatvoreno od strane izraelske policije i vojske.
„U svemu tome su očigledno primarni razni interesi počevši od onih vojnih do gospodarskih. Izrael je jaka i bogata država koja ima odličnu suradnju s SAD-om, Europom i dobrim dijelom svijeta i samim tim svi šute o tome. Jedan od osnovnih razloga su SAD koji u svemu podržavaju Izrael i zato šute. Sav taj bogati i demokratski svijet očigledno da nema niti malo empatije prema ljudima koje se ubija, koji su gladni i žedni. Dovoljno je vidjeti slike gladne djece kako u redovima čekaju hranu i vodu, ali niti to nema odjeka“, kaže Mileta.
Smeta i šutnja građana
Dodaje i kako je smeta i šutnja običnih građana Hrvatske koji, kako kaže, također imaju različita gledišta na dva rata. Tu prije svega vidi krivnju u medijima koji na takav način izvještavaju o ratu u Gazi.
„Postalo je normalno kada se ubije na desetine mještana Gaze pri čemu mediji ne kažu da su oni ubijeni, kao što jesu, nego da su stradali. Imali smo i niz lažnih vijesti o kojima je većina zapadnih medija odmah izvijestila, ali ne i kada je većina njih demantirana. Takav način izvještavanja traje gotovo dvije godine“, istaknula je Mileta.
Na istu temu smo razgovarali i s političkim analitičarem Žarkom Puhovskim koji kaže kako je vidljivo da postoje dvostruka mjerila te da je Hrvatske s jedne strane avangarda u EU prema oštrini stava rata u Ukrajini i osudi Rusije dok, kada je u pitanju Izrael, „vlada potpuna tupost“.„Hrvatska se po mnogo toga postavila drugačije ne samo prema ta dva rata nego i prema civilima i stradalima u njima. Tako Hrvatska prima prognane iz Ukrajine, dok su stanovnici Gaze teroristi. Na taj način se ponaša Vlada RH, ali i sami građani imaju drugačije viđenje dva rata i stradanja ljudi. Što je najgore to sve već traje mjesecima i ne vidi se da će uskoro stati“, ističe Puhovski.
Dodaje kako Izrael doslovce provodi točku po točku konvencije o genocidu, „kao da ispunjava domaću zadaću“, poput prekomjernog razaranja, ubijanja civila, ponašanja prema zarobljenicima, izgladnjivanju civila, betoniranju izvora vode, preseljavanju naroda, uništavanju tradicije…
„Cijeli svijet šuti o tome, pa šuti i Hrvatska. Razlog tome je šutnja i podrška SAD-a, pa se na isti način ponaša i svijet“, kaže Puhovski.
Zanemarivanje konteksta u kojem se kriza u Gazi događa
Razgovarali smo i s političkim analitičarem Davorom Gjenerom koji se slaže s tvrdnjom da službeni Zagreb na ratove u Ukrajini i Gazi gleda drugačije i da to nije sporno. Pojasnio je to riječima kako je stvar u Ukrajini jasna i da se tamo radi o agresiji Rusije na Ukrajini pri čemu je Ukrajina organizirana država s konsolidiranom demokracijom koja ima cilj postati dio EU i NATO-a. Prema njegovim riječima, Gaza je nešto drugo gdje vlada politički kaos i gdje se Hamas nametnuo kao vlast te da su tamo vidljivi strukturni problemi. Kaže i kako u isto vrijeme Izrael ima administraciju koja zadovoljava sve demokratske kriterije i da je to demokratski organizirana država.
„Ovo što se događa u Gazi je prekoračenje prava na obranu koje proizlazi iz prava na obranu od terorizma. Sve je zapravo počelo s terorističkim napadom Hamasa u listopadu 2023. godine. Hrvatska sudjeluje u humanitarnoj pomoći Gazi, ali ni na koji način ne podržava Hamas i teroriste koji pod okriljem humanitarne krize i agresije pokušavaju postići svoje političke ciljeve. Nije problem Hrvatska nego stav nekih europskih država koje zanemaruju kontekst u kojem se kriza u Gazi događa“, rekao je Gjenero.
I on se slaže s tvrdnjom kako i sami građani Hrvatske drugačije doživljavaju ta dva rata i imaju sasvim drugačija mišljenja o stradanjima u njima.
„Izraelski premijer Benjamin Netanjahu stradanje civilnog stanovništva i tu cijelu situaciju koristi da učvrsti svoju poziciju unutar Izraela. S druge strane postoji ozbiljan teroristički sustav. Treba znati i kako je Izrael geopolitički važna država, sa snažnom vojskom i sigurnosnim službama, koja ima i velik utjecaj u globalnoj javnosti što se i vidi. S ovim potezima koje vuče u Gazi Netanyahu je kratkoročno ojačao svoju poziciju, ali je zato bitno smanjio utjecaj Izraela u svijetu“, zaključio je Gjenero.
Brnimir Bradarić / AL JAZEERA