Hljeb uskoro više od 2 KM: Trgovci odluku pravdaju poskupljenjem brašna, a koriste lanjski rod

0

Do kraja godine hljeb i drugi pekarski proizvodi ponovo će poskupjeti. Već sada cijena hljeba iznosi gotovo dvije marke, a od prvog dana decembra biće i za 20 feninga skuplji. Dok trgovci to pravdaju višom cijenom brašna i struje, građani svakim danom kupuju sve manje.

MANJAK RADNIKA

Za polubijeli i bijeli hljeb, umjesto nekadašnju marku, građani sada plaćaju gotovo dvije. Penzioneri umjesto pola, sada izdvajaju 1,20 maraka za najjeftiniju varijantu hljeba, a rastu cijena nema kraja. Već za sedam dana očekuje se skok od pet posto.

Sarajlije poskupljenja komentarišu tako što kažu da su cijene prevršile svaku mjeru, da se garderoba ne kupuje pa će se nekako preživjeti, te da su primanja preniska kako bi se nahranila sva čeljad u kući.

Kao razlog za novo povećanje trgovci navode višu cijenu brašna od pet posto, te poskupljenje struje od prvog mjeseca naredne godine od čak 50 posto.

– Ono što nas pored lošeg rezultata i cijena ugrožava jesu nedostatak radne snage i evidentan rast plata u pekarskoj industriji, što je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena pekarskih proizvoda, kaže Saša Trivić, predsjednik Unije potrošača RS-a i vlasnik Krajina Klasa.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe da o višim cijenama zasad nema nikakvih najava.

– Oni uvijek nađu razlog, ali nema opravdanja, jer se radi o lanjskom rodu, o pšenici koja je kupljena po cijeni koja je tad bila 60, 70 feninga, podsjeća Bićo.

Dobiće novac ko radi u državnim institucijama i ljudi koji rade u dobrim privatnim firmama. Ostali neće, navodi Bago

I dok u BiH cijene i dalje rastu, na globalnom tržištu one padaju usljed nesmetanog izvoza žitarica iz Ukrajine, manje potražnje…

– Ne bi trebalo da dođe do datih poskupljenja, ali vidjet ćemo šta će se dešavati na domaćem, regionalnom tržištu. Zasad imamo izuzetnu krizu mlijeka i mliječnih proizvoda. A od Nove godine moguće je očekivati rast cijena električne energije, određenih energenata, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je, prema podacima Udruženja Futura, jedina zemlja koja nema nikakav set mjera kako bi se zaštitili i potpomogli građani.

POPULIZAM

– Bile su neke mjere, stotinjak maraka prije izbora. Međutim, to ne smatramo mjerama, to je čisti populistički potez. I ove sad mjere, one su katastrofalne i diskriminirajuće, ističe Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura.

A prije buđenja i bunta bh. građana izgleda da će, ipak, da se stabilizuje tržište i smanji inflacija, procjene su MMF-a. Ali nakon toga slijedi recesija – koja će građane Bosne i Hercegovine možda da natjera da reaguju.

Belmina Čorbić