U prvoj sedmici amnestije za predaju oružja nakon masovnih pucnjava koje su šokirale njihovu zemlju Srbi su predali više od 13.500 komada oružja, od pušaka preko ručnih granata do protutenkovskih bacača, te stotine hiljada komada streljiva.
Međutim, u duboko podijeljenoj naciji, preplavljenoj smrtonosnim oružjem, gdje se veličaju ratni zločinci, u reality emisijama na državnoj televiziji nastupaju osuđeni ubice, a sjećanja na nedavne okrutne sukobe i dalje su duboka, mnogi sumnjaju hoće li predsjednikovo obećanje da će “razoružati” zemlju biti dovoljno, piše The Guardian.
Sedamnaest osoba je ubijeno, a 21 je ranjena u dvije pucnjave u samo dva dana. U Beogradu je napadač – 13-godišnji školarac koji je koristio dva očeva pištolja – ubio osam učenika i zaštitara te ranio šestero druge djece i učiteljicu.
Osumnjičenik je u pritvoru i na psihološkom vještačenju, ali je premlad za kaznenu odgovornost. Njegov otac je optužen da je tinejdžera obučavao rukovanju oružjem i da nije dovoljno osigurao pištolje.
Sljedećeg dana, muškarac je mašući automatskom puškom i pištoljem ubio osmero ljudi i ranio još 14 u dva sela oko 50 kilometara južno od glavnoga grada. U pritvoru je 21-godišnji počinitelj, uhićen u pronacističkoj majici s natpisom “Generation 88”.
VUČIĆ JE POPULIST I PROKREMALJSKI AUTORITARNI LIDER
Predsjednik Aleksandar Vučić, populist i prokremaljski autoritarni lider, čiji su politički korijeni u krajnje desnom nacionalizmu – nakratko je bio ministar informiranja za vrijeme pokojnog srpskog vođe i optuženog ratnog zločinca Slobodana Miloševića – osudio je “napad na cijelu zemlju”.
Vučić je najavio jednomjesečnu amnestiju za predaju oružja, obećavši da će ljudi moći anonimno i bez straha od kaznenog progona predati ilegalno oružje, streljivo i bojeva sredstva, kao i oružje u legalnom vlasništvu koje više ne žele.
Vučić je za ovaj potez dobio pohvale, posebice u inozemstvu, a neki komentatori njegovu odlučnost suprotstavljaju očitoj nesposobnosti SAD-a – gdje su se samo ove godine dogodila 22 masovna ubojstva u kojima je ubijeno četiri ili više osoba, isključujući počinitelja – da se uhvati u koštac s rastućim oružanim nasiljem.
Nadalje je obećao dvogodišnji moratorij na nove dozvole za oružje, reviziju postojećih dozvola, više psiholoških provjera, 1200 dodatnih policajaca u školama i dulje zatvorske kazne za zločine s oružjem i ilegalno posjedovanje oružja.
No, dok njihov predsjednik obećava “oštar odgovor, hitne mjere i stroge kazne” u borbi protiv oružanog kriminala, mnogi su se Srbi pitali što bi još moglo biti iza toga – i koliko je Vučić, koji je na vlasti od 2014. godine, pridonio pretjeranom nasilju u zemlji, u njezinoj politici i na televiziji.
PREVIŠE JE NASILJA
Neki podržavaju vladine mjere. “Ima previše nasilja. Ne znam kako se dosad nisu pozabavili tim problemom”, rekao je umirovljenik Ivan Petrović. Ali drugi nisu uvjereni. “Ne znam što da mislim. Imam dijete i ne osjećam se sigurno. Na igralištu dobro otvorim oči”, rekla je Vesna Dragišić za The Guardian.
Hiljade ljudi izašle su u petak na ulice Beograda u drugom prosvjednom maršu pod nazivom “Srbija protiv nasilja” koji je organizirala oporba, tražeći ostavku ministra unutarnjih poslova – ministar obrazovanja je već otišao – kao i kraj onoga što mnogi vide kao kulturu nasilja koju potiču mediji i političari vladajuće stranke.
Vučić je optužio svoje protivnike da žele iskoristiti tragedije u političke svrhe i najavio planove za vlastiti skup krajem maja. U nedjelju je rekao da će se “uskoro” povući s mjesta čelnika svoje vladajuće Srpske napredne stranke, obećavši nove parlamentarne izbore prije kraja rujna.
Nitko ne zna koliko oružja ima u Srbiji, zemlji od oko 6.8 miliona stanovnika. Maja Bjeloš, istraživačica u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, kaže da nije jasno koliko je oružja registrirano, a kamoli koliko se ilegalno drži.
“Policija je rekla da ima više od 900.000 komada vatrenog oružja u legalnom posjedu građana. Predsjednik je rekao da ima 400.000, a dva dana kasnije 700.000. Imamo dezinformacije od vlade. Ali procjene ukupnog iznosa – legalnog i nezakonitog – kreću se od 1.5 do 3 milijuna. To je zastrašujuće”, rekla je Bjeloš.
POSTOJI TRADICIJA VATRENOG ORUŽJA U KUĆAMA
Dodaje da je oružje zaostalo iz jugoslavenskih ratova 90-ih godina samo dio arsenala: “Postoji tradicija vatrenog oružja u kućama, koja se prenosi s koljena na koljeno, pucanja u zrak tijekom svečanosti. Loša sigurnost u tvornicama oružja i policijskim skladištima također može biti problem. Kao i kriminalne mreže u Srbiji i izvan nje.”
Represivne mjere ne bi pomogle, smatra Bjeloš: “Srbija je među zemljama s najviše policajaca po glavi stanovnika u Europi, ali to nije učinilo građane sigurnijima niti riješilo problem nasilja.”
Unatoč lakom pristupu oružju, masovne pucnjave bile su rijetke u Srbiji prije ovog mjeseca; posljednji veliki incident dogodio se 2013. godine. No zbog ekonomskih poteškoća, nasljeđa rata, endemske korupcije i visoke razine nasilja u društvu, politici i medijima, stručnjaci su dugo upozoravali da prisutnost tolikog oružja predstavlja prijetnju.
Zoran Gavrilović, sociolog Biroa za društvena istraživanja, kaže da ga pucnjava nije iznenadila: “Društvena klima je vodila tome. Imamo nasilno društvo. Bilo je samo pitanje vremena kad će eruptirati.”
Mnogi krive Vučića, iako ne izravno, optužujući predsjednika da namjerno održava klimu nasilja. “Indirektno, Vučić je glavni krivac. On je taj koji je stvorio ovu atmosferu mržnje i koji pokreće sve te napade u svojim medijima. Srbija nije bure baruta; bure je već eksplodiralo”, rekla je oporbena političarka Marinika Tepić.
MAFIJAŠI, RATNI ZLOČINCI I NASILNI NOGOMETNI HULIGANI
Vučić i njegova vladajuća stranka svoje političke protivnike i strane oponente redovito omalovažavaju kao “ološ”, “lopove” i “pedofile”, dok parlamentarnim sjednicama dominiraju grube i agresivne uvrede.
“Nećemo ozdraviti, makar nam se oduzelo sve oružje i svi sociopati strpali iza rešetaka, sve dok nam sudbinu kroji onaj koji je otključao i zajahao to zlo”, napisao je na Twitteru oporbeni čelnik Zdravko Ponoš.
Gotovo 450.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se traži da dvije provladine javne televizijske postaje izgube dozvole zbog nasilnih reality showova koji su, prema nekim procjenama, činili 60% njihovog donedavnog programa.
Mafijaši, ratni zločinci i nasilni nogometni huligani redovito se pojavljuju u scenama koje uključuju premlaćivanje žena i prijetnje oružjem, a prikazuju se uz političke programe u kojima Vučić i njegovi saveznici huškaju protiv svojih neistomišljenika.
“U Srbiji postoji ‘industrija populizma‘ koja je osmišljena da promovira Vučića i ocrnjuje njegove protivnike. Nasilje reality showova služi za legitimizaciju agresivnog političkog vokabulara. Govor mržnje od strane glavnih društvenih i političkih aktera u Srbiji i putem njenih glavnih medija, postao je jezik broj jedan u zemlji”, rekao je Gavrilović.
Otkako je Vučić došao na vlast, Srbija je pala s 54. na 93. mjesto od 180 zemalja na svjetskom Indeksu slobode medija Reportera bez granica. Neovisni mediji progresivno su potiskivani, a novinari napadani.
U teoriji je Srbija kandidat za pristupanje EU, ali je razapeta između Zapada i svojih povijesnih političkih i gospodarskih veza s Rusijom, saveznicom slavenskih i pravoslavnih kršćana.
U oštrom izvješću ovog tjedna, Europski parlament istaknuo je nekoliko kamena spoticanja pristupanju, uključujući odbijanje Beograda da se uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i njegovu nevoljkost da prizna Kosovo kao neovisnu državu. Proruska retorika medija pod kontrolom vlade i vladinih dužnosnika također nije pomogla.
Viola von Cramon, njemačka europarlamentarka i izvjestiteljica za Kosovo, rekla je da su ključna pitanja vladavina prava, sloboda medija te odnosi s Kosovom i s Moskvom. “Srbija mora jasno pokazati da želi ući u EU. Vrijeme sjedenja na ‘dvije stolice‘ i balansiranja između Zapada i Rusije je prošlo”, rekla je Von Cramon.
Klemen Grošelj, slovenski europarlamentarac, istaknuo je nedostatak napretka prema neovisnom pravosuđu te medije koji nisu “ni neovisni ni objektivni”.
“Jako sam pesimističan. Kada sam bio u posjetu nakon pada Miloševića, osjećala se ta pozitivna energija. Nažalost, izblijedila je, nema prave i poštene političke volje za promjenama da Srbija postane dio EU. Srbija će uskoro morati napraviti izbor”, rekao je Grošelj.