U Bosni i Hercegovini nisu iznenađeni zahtjevom prema pravosuđu Republike Hrvatske s obzirom da već godinama nema adekvatnog odgovora na pozive za svjedočenja hrvatskih generala pred bh. pravosuđem. U Ministarstvu pravde BiH nisu upoznati sa sadržajem zahtjeva, s obzirom da se sadržaj zamolnice nalazi pod oznakom tajnosti. S druge strane, u Centru za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske nisu optimisti da će Hrvatska bilo šta pokrenuti s obzirom na ranije izjave hrvatskih zvaničnika da je riječ o političkim progonima.
Još 2015. godine generala Miljevca i još neke časnike HV-a kontaktiralo je Tužilaštvo BiH kako bi dali iskaze na okolnosti i stradanje srpskih civila i vojnika tokom nekoliko vojnih akcija u BiH u kojima su sudjelovalai i pripadanici Hrvatske vojske i HVO-a. Pozivu se nisu odazvali.
“Imamo poziv koji je došao pukovniku iz Tužilaštva na privatnu adresu i tamo piše da će biti priveden. Imamo i popis generala protiv kojih se pripremaju optužnice, podaci su iz Tužilaštva, najnoviji, ima dosta generala koji imaju čin i u BiH i u Hrvatska”,kazao je Pavao Miljavac za N1 u aprilu 2015. godine uz opasku kako se Tužilaštvu BiH neće odazvati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo je sudu u Bosni i Hercegovini najmanje deset izvješataja o zločinama koji su navodno počinjeni u okviru akcija Oluja, Bljesak, Maestral i Južni potez. Osim generala Armije Republike BiH Atifa Dudakovića u prijavi MUP-a RS, koju je preuzelo Državno tužilaštvo, spominjali su se i hrvatski generali Ante Gotovina i Ljubo Česić Rojs koji su kratko bili zapovjednici HVO-a, ali i Pavao Miljevac te još nekoliko vrlo poznatih imena. Od svih navedenih jedino je započelo suđenje Atifu Dudakoviću na Sudu BiH.
A zločina je bilo, posebno u akciji Maestral, navodi Milorad Kojić iz Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih RS.
“U akciji koja je obuhvatila i Mrkonjić Grad ubijena je 181 osoba, ratni zarobljenici i civili. Poznata je masovna grobnicu kod Glamoča u akciji Maestral”,kaže Kojić.
Obzirom na izjave visokih hrvatskih dužnosnika, Kojić nije optimista da će hrvatsko pravaosuđe bilo šta pokrenuti, iako je sam Zoran Milanović jednom prilikom kazao kako procesi jesu mogući u RH.
U Tužilaštvu BiH danas bez komentara. Kratko je reagovao tek državni ministar pravde Josip Grubeša koji nam je potvrdio kako nema uvida u zahtjev koji je poslan u RH. Ili kako je pojasnio…
“Ministarstvo pravde BiH je organ veze u međunarodnoj pravnoj pomoći. Naša je obaveza zamolnice institucija BiH, u ovom slučaju Tužiteljstva BiH, proslijediti nadležnim tjelima druge države. O detaljima, ili bilo čemu što sadrži dokumentacija, Ministarstvo niti može, niti ima uvida da bilo što komentira”.
Danas je reagirao i HNS koji je optužio, kako navode, bošnjačke parastrukture koje pokušavaju kriminilizirati ulogu HVO-a uz opasku da je i ovo pokazalo tko upravlja pojedinim institucijama BiH. O prijavama iz RS nema ni slova.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su protokol o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina. Vojni sporazum koj je između dvije zemlje postojao u ratu ne isključuje mogućnost optužnica.