U Bosni i Hercegovini vodi se politička borba između Milorada Dodika, dugogodišnjeg lidera Srba u BiH, i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je riječ o prelomnom trenutku u političkoj budućnosti Dodika, kojeg nazivaju bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Milorad Dodik je najdugovječniji političar na Balkanu, koji je od sredine 1990-ih obavljao različite funkcije i bio najuticajniji predstavnik Srba u BiH. Srbi čine trećinu od oko 3,5 miliona stanovnika BiH, dok u Republici Srpskoj čine više od 80 posto populacije. U ovom entitetu, koji zauzima skoro polovinu teritorije države, Dodik je decenijama dominirao političkom scenom.
Sukob sa Šmitom
Preokret je uslijedio nakon sukoba s Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH. U julu 2023. godine Šmit je, koristeći bonska ovlaštenja, donio odredbu kojom se nepoštivanje njegovih odluka kažnjava zatvorom do pet godina, bez prava žalbe. Na toj osnovi, državne institucije u Sarajevu podigle su optužnicu protiv Dodika. U februaru je osuđen u prvostepenom postupku, a početkom augusta i pravosnažno na godinu dana zatvora jer je, između ostalog, pokušao zakonom osporiti nadležnost Ustavnog suda BiH u RS-u. Schmidt je taj zakon poništio, ali ga je Dodik ignorisao, piše FAZ.
Kaznu zatvora izbjegao je plaćanjem globe od 19.000 eura, ali mu je izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija na šest godina. Na osnovu presude, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je funkciju predsjednika RS-a. Dodik to odbija priznati, a policija ga do sada nije uhapsila uprkos potjernici. U aprilu je bez problema otputovao u Moskvu, gdje se sastao s Vladimirom Putinom, a zatim se vratio u Banju Luku. Vlasti u Sarajevu procjenjuju da je pod jakom naoružanom zaštitom, pa bi njegovo hapšenje moglo izazvati sukobe.
Savez nezavisnih socijaldemokrata odlučio je da 25. oktobra organizuje referendum u RS-u, na kojem bi građani glasali o prihvatanju Dodikove smjene. Planiran je i referendum o mogućem otcjepljenju entiteta od BiH. Očekuje se da će Ustavni sud BiH i Šmit takve poteze proglasiti neustavnim, ali FAZ naglašava da ovaj put Dodik referendume vezuje direktno za svoju političku sudbinu.
Prema procedurama, Dodik bi morao odstupiti, a Narodna skupština RS imenovati vršioca dužnosti predsjednika do novih izbora. On to odbija, a očekivana podrška iz kruga Donalda Trampa nije stigla. Dodik je trošio sredstva RS-a na američke lobiste, dovodio Rudija Đulijanija u Banju Luku, te se sastajao s Ričardom Grenelom. Međutim, sankcije koje je uveo predsjednik Džo Bajden i dalje su na snazi, a senator Marko Rubio ga je u martu optužio za destabilizaciju BiH.
“Jedina opcija”
FAZ piše da bi, ukoliko izgubi američku podršku, jedina opcija za Dodika mogao biti politički azil u Mađarskoj kod Viktora Orbána, koji je već pružio utočište bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom.
Kristijan Šmit je izjavio za Deutschlandfunk da vjeruje kako će Dodik na kraju izgubiti, navodeći da opozicija u RS-u ne dijeli njegove stavove. Ipak, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković usprotivio se nametanju novih izbora, poručivši da “promjene trebaju biti volja naroda, a ne odluka suda”.
Frankfurter Allgemeine Zeitung zaključuje da, bez obzira na sve optužbe, u BiH se trenutno sukobljava demokratski izabran političar i strani zvaničnik bez izbornog legitimiteta – što Dodik planira iskoristiti u eventualnoj tužbi pred Evropskim sudom za ljudska prava.