Tobožnji pokušaj pripadnika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e) da liše slobode Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i bjegunca od pravosuđa Bosne i Hercegovine tokom njegove posjete Administrativnom centru RS u Lukavici, neslavno je završio. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS naoružani dugim cijevima spriječili su pripadnike državne policije da uđu u zgradu u kojoj se nalazio Dodik, nakon čega su oni odustali od daljih aktivnosti.
Kako je tokom dana najavio, Milorad Dodik je popodne u Administrativnom centru RS imao sastanak sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva i drugim funkcionerima. Sastanak se održavao na svega nekoliko stotina metara udaljenosti od sjedišta Državne agencije za istrage i zaštitu. Očito da je Dodik imao čvrste garancije da će njegova posjeta Istočnom Sarajevu proći bez ikakvih sigurnosnih problema i rizika čim je unaprijed najavio svoj dolazak.
NAJAVIO DOLAZAK
Zbog čega je Dodik bio siguran da mu ne prijeti nikakva opasnost tokom boravka u Istočnom Sarajevu, kao ni drugim dijelovima Republike Srpske? Zato što mu je poznato, i što je lično u tom procesu učestvovao, da SIPA-a, ne može upotrijebiti svoje elitne policijske snage za njegovo hapšenje.
Prema Zakonu o Agenciji za istrage i zaštitu Jedinica za specijalnu podršku je ta koja „pruža podršku drugim odjeljenjima obezbjeđujući dodatnu policijsku taktiku, opremu i osoblje, kada su potrebne pojačane mjere bezbjednosti“. Isključivo je ova jedinica ovlaštena i osposobljena da „obavlja najzahtjevnije i najsloženije taktičke i operativno-taktičke policijske radnje primjenjujući policijska ovlaštenja u visokorizičnim situacijama kada su neophodne posebne vještine obučenost i oprema“.
Hapšenje Milorada Dodika (i druge dvojice bjegunaca od zakona, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića) svakako spada u tu vrstu specijaliziranih policijskih radnji koju nije u stanju izvesti niti jedna druga organizaciona jedinica unutar SIPA-e.
Međutim, Zakon striktno predviđa i to da „upotrebu Jedinice za specijalnu zaštitu (JSP-a) odobrava direktor“.
DODIK PRAVOSUĐU ĆULUM UČINIO
Darko Ćulum, direktor Agencije za istrage i zaštitu, podnio je ostavku na tu dužnost 18. marta. Međutim, njegov status je prilično „fleksibilan“: on i dalje i jeste i nije direktor SIPA-e jer Vijeće ministara BiH nije uspjelo dogovoriti njegovu smjenu, niti imenovati njegovog nasljednika. Tu smjenu su spriječili ministri iz reda srpskog naroda, u čemu su ih podržale i njihove hrvatske kolege u Vijeću ministara BiH. Oni su im se tako revanširali za višemjesečnu opstrukciju pri pokušaju smjene Zorana Galića, Ćulumovog zamjenika, koji je pobjegao u Hrvatsku nakon što je trebao biti uhapšen zbog sudjelovanja u kriminalu u Hercegovini. Galić na kraju nije smijenjen, nego je razriješen na lični zahtjev.
Darko Ćulum ne dolazi na posao već duže od mjesec dana, navodno je angažiran kao savjetnik direktora policije Republike Srpske, iako formalno nije raskinuo radni odnos u SIPA-i.
Uglavnom, sve ovo ukazuje da je navodni pokušaj hapšenja Milorada Dodika bio samo manje, ili više dobro isplanirani igrokaz izveden sa ciljem da se pokaže navodna dobra volja pripadnika državne policijske agencije da obave svoje zakonom predviđene poslove i zadatke. I ,sa druge, strane da bi se potvrdile teze sarajevskih političara koji nedjeljama govore o strašnim sigurnosnim rizicima koje bi za sobom povlačilo hapšenje Milorada Dodika.
Milorad Dodik, međutim, vrlo dobro zna da od hapšenja nema ništa dok je god SIPA-e obezglavljena i dok se njena najelitnija jedinica JSP ne može zakonski staviti u funkciju.A takav status bi mogao potrajati unedogled!
(S.A.)