Sudski organi BiH kriju neke od ključnih pravosnažnih presuda od građana BiH, posebno kada su u pitanju osjetljivi predmeti poput korupcije, upozorava Evropska komisija.
Naime, u posljednjem Izvještaju o napretku BiH je napisano da pravosudni sistem nije dovoljno dostupan javnosti i nedostaje mu transparentnost.
“Ključne sudske odluke i potvrđene optužnice se ne stavljaju na sajtove da budu dostupni javnosti, posebno u slučajevima korupcije. Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH je primio 118 zahtjeva za pristup informacijama u 2019. godini koje su sve procesuirane, ali VSTS nema strategiju komunikacije s javnosti”, naglašeno je u ovom izvještaju. Posebno se upozorava da su sudije i tužioci i dalje pod pritiskom spoljnih faktora, koji uključuju politički motivisane prijetnje i zastrašivanja.
“Ovakvu praksu treba odlučno suzbijati. Ne postoje sankcije za neprimjereni uticaj na nosioce pravosudnih funkcija kojim se podriva njihova nezavisnost”, istakli su.
Vehid Šehić, pravni ekspert i bivši tužilac i sudija, kaže za “Nezavisne” da potvrđene optužnice i odluke prvostepenih, a onda i drugostepenih sudova bi morale da budu dostupne javnosti.
“BiH je endemski oboljela od korupcije i kriminala i netransparentnost samo povećava nepovjerenje javnosti prema pravosuđu. Transparentnost doprinosi izgradnji integriteta. Neću da generalizujem, ali sigurno je da dio sudija i tužilaca barem osluškuje šta će reći politika. Činjenica je da se pojedinci unutar pravosudne zajednice ponašaju kao otuđeni centri moći”, ističe Šehić za “Nezavisne”.
Naglašava da pravosuđe mora biti nezavisno od politike, ali da ne smije biti nezavisno od građana BiH, koje, kako kaže, moraju blagovremeno obavještavati o presudama, potvrđenim optužnicama, a kad postupak dugo traje da se javnost upozna u kojoj fazi je predmet.
Denis Džidić, urednik u BIRN-u, kaže za “Nezavisne” da Tužilaštvo BiH već godinama odbija novinarima dostaviti optužnice koje su potvrđene od Suda BiH.
“Ova praksa, koju su kritizirali i EU i OEBS u nedavnim izvještajima, posebno je problematična s aspekta informisanja javnosti. U predmetima sa posebnim javnim interesom, što je svakako korupcija, ali i ratni zločini i terorizam, novinari su primorani da prate postupke ne znajući šta se tačno navodi u optužnicama. Tužilaštvo BiH odbija da dostavi optužnice čak i organizacijama za nadgledanje poput ‘Transparency Internationala’, što jasno ukazuje na manjak transparentnosti i odbijanje bilo kakvog nadzora javnosti”, naglašava on.
Džidić podsjeća da je VSTS prije više godina izdao preporuke za sudove i tužioce u kojima je naveo da potvrđene optužnice u predmetima s posebnim javnim interesom treba da budu javno dostupne.
“Tužilaštvo BiH, ali i druga tužilaštva, moraju pod hitno krenuti da primjenjuju ove smjernice”, rekao je Džidić.
Na pitanje zašto VSTS nema komunikacijsku strategiju, što je primjedba EU, u toj instituciji nam kažu da je ona u fazi izrade.
“Trenutno u VSTS-u djeluje Radna grupa za izradu Nacrta komunikacijske strategije VSTS-a. Očekuje se da bi taj nacrt mogao biti dostavljen članovima VSTS-a na razmatranje i usvajanje tokom posljednje sjednice VSTS-a u ovoj godini. Pored postojećih načina saradnje sa strateškim javnostima, Nacrt strategije je predvidio i nove mjere i aktivnosti kojima bi dodatno trebalo da bude unaprijeđena transparentnost institucije, kao i cjelokupnog bh. pravosuđa”, kažu u toj instituciji.