20.07.2024.
HomeNovostiEvropa u neizvjesnosti: Hoće li Rusija i definitivno prekinuti isporuku gasa?

Evropa u neizvjesnosti: Hoće li Rusija i definitivno prekinuti isporuku gasa?

Iako su u petak sve najave ukazivale na to kako će Rusija ponovo pustiti gas prema Evropi kroz gasovod Sjeverni tok 1, to se nije dogodilo, čime se ponovno ušlo u fazu velike neizvjesnosti.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija uvela je niz ekonomskih i drugih sankcija Ruskoj Federaciji. Baš kroz taj period, Rusija je sve češće počela govoriti o obustavama gasa kao jednoj od kontramjera koje Rusija može upotrijebiti u ekonomskom ratu protiv Zapada.

Najglasniji u zagovaranju ovakvih mjera bio je bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev koji je još sredinom juna uputio poruku zapadnim zemljama gdje je na neki način nagovijestio šta bi mogao biti naredni ruski potez.

“Neću vas podsjećati na inflaciju, cijene svih vrsta goriva i prognoze pada ekonomije. Svi podaci su javno dostupni, a ovo je tek prvi mjesec ljeta. Čekamo jesen, kada ćemo morati prikupiti glavnu ‘žetvu’ sankcija. U međuvremenu, lokomotiva njihove ekonomije i digitalnih valuta punom parom ulijeće u zid. Smiješite se gospodo, samo se smiješite”, rekao je tada Dmitrij Medvedev.

Redovno servisiranje ili…?

Tokom rata u Ukrajini, Rusija je nekoliko puta obustavljala dotok gasa kako kroz Sjeverni tok 1, tako i preko Turskog toka putem kojeg se gasom snabdijeva i Bosna i Hercegovina. Kao razlog za višednevne obustave, Ruska Federacija je navela radove na redovnom održavanju gasovoda.

Međutim, sve te obustave vršile su se u periodu kada fokus javnosti i nije bio na pitanju kao što je snabdijevanje gasom. Dolaskom septembra i približavanjem jeseni i zimskom periodu, pitanje opskrbe evropskih zemalja gasom postalo je prioritet, a baš u tom trenutku stigla je i informacija o potpunoj obustavi protoka gasa kroz Sjeverni tok 1.

“Tokom redovnog održavanja kompresorske jedinice u Portovaji koja se provodi zajedno sa Siemensom, utvrđeno je curenje ulja na kablovima u blizini motora. Rosteknadzor izdao je upozorenje u kojem se navodi da je zbog navedenog problema nemoguće održati siguran protok gasa kroz turbine. Također, zahtijeva se donošenje mjera i prekid dotoka do rješavanja problema. Protok gasa kroz Sjeverni tok 1 bit će u potpunosti obustavljen dok kvarovi ne budu uklonjeni”, saopćili su u petak iz Gazproma.

Slučajno ili ne, problem na gasovodu Sjeverni tok 1 pojavio se nakon informacija da su zemlje G7, kao i sama Evropska unija, spremni uvesti mjere kojima će se uvesti gornja granica za cijenu ruske nafte.

Nekoliko dana prije odluke, potpredsjednik ruske vlade, ali i član Upravnog odbora Gazproma Aleksandar Novak izjavio je kako će ovakva odluka dovesti do potpune blokade Evropske unije i svih onih zemalja koje pristanu na takva ograničenja.

“Kompanijama ili zemljama koje će uvesti ograničenja, nećemo isporučivati naftu i naftne derivate, jer nećemo raditi po netržišnim uslovima”, rekao je Novak.

Iako je realno očekivati da Rusija, uslijed sankcija, ima problem s održavanjem opreme, mnogi stručnjaci ističu kako Moskvi ne bi bilo prvi put da energente koristi kao političko oružje.

Tokom 20. stoljeća, i Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza, širom istoka su se mogli vidjeti propagandni plakati na kojima se gas prikazao kao oružje.

“Izvoz gasa iz SSSR-a. Upomoć! Novo rusko oružje! U Americi pripremaju gas da nas otruju. Evo našeg odgovora na to. Naš gas donosi toplotu i svjetlost”, sadržaj je jednog od plakata.

I u novijoj historiji, Rusija je koristila energente za postizanje svojih ciljeva upravo u Ukrajini. Tokom 2010. godine, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič potpisali su sporazum o zakupu Sevastopolja za potrebe ruske crnomorske flote sve do 2042. godine.

Zauzvrat, Rusija je rekla da će Ukrajini ponuditi popust na gas te da će smanjiti cijenu za 1.000 kubnih metara gasa za 100 dolara uz popust od 30 posto ukoliko cijena nastavi padati.

U međuvremenu, dok neizvjesnost na relaciji Gazprom – Evropska unija i dalje traje, te i dalje nije sigurno da li će se uopće nastaviti isporuka gasa, Brisel se okrenuo drugim dobavljačima što se prije svega odnosi na Norvešku.

Država je povećala proizvodnju gasa i za sada je postala jedina realna alternativa za ruski gas u Evropskoj uniji, ali i Velikoj Britaniji gdje norveški gas predstavlja 40 posto zaliha.

“Norveška se obavezala da će učiniti sve što je u njenoj moći da poveća izvoz u Evropu kako bi pomogla u rješavanju energetske krize, a izvoz je u prvih osam mjeseci iznosi 86,1 milijardu kubnih metara što je više od šest milijardi kubnih metara na godišnjem nivou”, navode norveški mediji.

Međutim, najveći problem kada je riječ o snabdijevanju Evrope norveškim gasom leži u cijeni i u kapacitetima koji jesu dovoljni da posluže kao kratkoročna alternativa, ali koji se trebaju znatno proširiti ukoliko Evropa namjerava u potpunosti “raskrstiti” s ruskim energentima.

Iako briselski zvaničnici tvrde kako je Evropska unija u stanju osigurati alternativu ruskim energentima, činjenica je kako će takva odluka izazvati duboke promjene na tržištu i promjene koje će tražiti dugoročne planove i nove energetske politike koje neće uključivati Rusiju.

Vremena za izradu dugoročnijih strategija ostalo je dovoljno. Međutim, Brisel, ali i druge države su svjesne da su im potrebne brze odluke kojima bi se osigurala energetska stabilnost za jesen i zimu koje se približavaju.

Rat u Ukrajini i inat-politike Zapada i Rusije u prethodnom periodu vrlo lako su dovele do stvaranja energetske krize. Međutim, za njeno rješavanje trebat će znatno više vremena u kojem će biti potrebno izbalansirati potrebe nestrpljivih građana i novu geopolitičku realnost.

Piše: V. Karić / Klix.ba

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti