U Bruxellesu je prije nešto više od mjesec predstavljen investicioni plan o ulaganju devet milijardi eura za zapadni Balkan, što su u prvi mah bile dobre vijesti u jeku pandemije koronavirusa. Budući da je ovim planom obuhvaćena i BiH, to je bio jedan od razloga posjete članova Predsjedništva BiH sjedištu EU. Kolektivni šef države je sa visokim evropskim zvaničnicima razgovarao i o deset projekata koje je Vijeće ministara BiH uputilo u Bruxelles.
Državni most
Radi se o četiri projekta iz RS-a, pet iz FBiH, dok je jedan projekat zajednički. Predloženi projekti su brze ceste Brčko – Tuzla – Živinice, Lašva – Travnik – Jajce, te Mostar – Široki – hrvatska granica. Potom su tu željeznička pruga Vareš – Banovići, elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik, remont pruge Šamac – Doboj – Rječica, izgradnja gasovoda Travnik – Zagvozd, izgradnja HE Buk Bijela, izgradnja autoputa koridorom 5c kroz RS, Vukosavlje – Doboj i izgradnja puta Foča – Šćepan-Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori. Milorad Dodik, sada predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio je nakon jednog od sastanaka da su članovi bh. Predsjedništva doživjeli neugodnosti, jer su za neke projekte iz Federacije dostavljeni samo njihovi nazivi, ali ne i okviri. Zbog čega su u Bruxelles upućeni takvi projekti bez ikakvih detalja, pokušali smo saznati u Uredu Vlade FBiH za evropske integracije, čiji je direktor Vjekoslav Čamber.
– Nažalost, ni sam naš Ured do današnjeg dana nije primio zvaničnu informaciju o projektima koje ste spomenuli, zbog čega vam ne možemo dati konkretniji odgovor, navodi se u pisanom odgovoru koji smo dobili iz ovog ureda.
Pri tome podsjećaju da je u aneksu dokumenta o ekonomskom i investicionom planu za zapadni Balkan broj COM (2020) 641 Evropska komisija u kontekstu zelene i digitalne tranzicije odredila deset “flagship” ili ključnih projekata za koje se smatra da će njihovim provođenjem osigurati ne samo bolju integraciju zemalja zapadnog Balkana sa EU već i zemljama između sebe, kao i doprinijeti razvoju projekata koji su u suglasju sa EU agendom o zelenoj i digitalnoj tranziciji.
– Predmetni projekti su određeni kao prioritetni te Evropska komisija predviđa da investicije budu okončane do mandata tekuće komisije. Također, važno je naglasiti da se predmetni projekti razlikuju od dosadašnje koncepcije projekata budući da, na primjer, transportni koridor 5c čini jedan takav projekat. Također, u okviru koridora 5c i autoput, kao i željeznički koridor čine dio jednog “flagship” projekta. Do sada je praksa u okviru mehanizama pomoći EU govorila o pojedinačnim dionicama autoputa na koridoru 5c, a nikako o jedinstvenom koridoru i to i za autoputeve, kao i za željeznički saobraćaj. U tom smislu, predmetni dokument predstavlja značajan novitet te se istovremeno, dužni smo to naglasiti, nisu još ni finansijski instrumenti koje je osnovala EU poput WBIF-a (Finansijskog okvira za zapadni Balkan) prilagodili predmetnom dokumentu. Još bismo ove projekte mogli nazvati i megaprojektima, da bismo ih razlikovali od dosadašnje prakse i politike podrške investicijskim projektima od strane Evropske komisije, pojašnjavaju u vladinom Uredu za evropske integracije.
Zapravo, radi se o novim konceptima koje je sada nužno operacionalizirati kroz postojeće operativne strukture.
Gasna interkonekcija
– U FBiH će se direktno implementirati projekti, flagship1 – povezivanje istoka i zapada. U ovom megaprojektu dio koji se odnosi na FBiH tiče se deminiranja rijeke Save s ciljem potpunog uspostavljanja funkcionalnog transporta ovim važnim vodenim putem koji je dio TEN-T mreže i nadovezuje se na cilj daljeg razvoja vodenog transporta rijekom Dunav i uklanjanja uskih grla koja onemogućavaju njegov daljnji razvoj, ističu u Uredu.
Flagship 2 se odnosi na povezivanje sjevera i juga, a u ovom projektu predviđa se završetak ključnih putnih koridora koji povezuju srednju Evropu sa lukom Ploče preko Sarajeva, odnosno koridor 5c.
– Također, koridor koji će biti izgrađen na nivou autoputa treba da prati unapređenje željezničkog koridora. Planirana je i podrška unapređenju povezanosti Sarajeva i Podgorice. Flagship 5 – tranzicija od uglja predstavlja podršku osiguranju tranzicije prema zelenoj ekonomiji i smanjenju zagađenja baziranog na energiji dobijenoj od uglja u skladu sa Pariškim sporazumom. U predmetnom projektu planira se podrška diverzifikaciji snabdijevanja gasom na zapadnom Balkanu, uključujući izgradnju južne gasne interkonekcije između BiH i Hrvatske. Također, radiće se na unapređenju transbalkanske povezanosti u prenosu električne energije, navode u Uredu Vlade FBiH za evropske integracije.
Piše: Amela Lončarić, Oslobođenje