Evropski kreatori politike postigli su dogovor o novom zakonu koji će primorati tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji njihovi korisnici objavljuju na mreži. Ovim potezom Brisel postaje svjetski lider u kontroli tehnoloških divova i regulaciji interneta, dok Vašington kaska, pišu svjetski mediji.
Zaštita korisnika na internetu
Evropska unija (EU) će primorati velike tehnološke kompanije da agresivnije nadziru sadržaj na internetu nakon što odobri glavni zakon koji prvi put postavlja pravila o tome kako kompanije trebaju zaštititi korisnike na internetu, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Nakon skoro 16 sati pregovora, zakonodavci u Briselu su u ranim jutarnjim satima 23. aprila usvojili mjere koje, ukazuje list, sprečavaju kompanije poput Fejsbuka (Facebook) i Gugla (Google) da oglašavanje na internetu usmjeravaju na maloljetnike, dok će manipulativne tehnike koje prisiljavaju ljude da kliknu na sadržaj biti zabranjene.
Prema novim pravilima, vodeće tehnološke grupe bit će prisiljene otkriti regulatorima EU kako se bore protiv dezinformacija i ratne propagande kako bi obuzdale širenje lažnih informacija – napor koji je dobio novi zamah nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), dogovoren u Briselu između država članica, Evropske komisije i Evropskog parlamenta, dio je nastojanja Brisela da bude svjetski lider u regulaciji interneta. Ranije ove godine EU je odobrila poseban zakon, Zakon o digitalnim tržištima, koji ima za cilj da se pozabavi tržišnom snagom firmi iz Silicijske doline.
Skup zakonskih mjera, protiv kojih su najveće svjetske tehnološke kompanije ogorčeno lobirale, predstavlja najznačajniju reviziju zakona koji regulišu njihovo djelovanje u više od dvije decenije, ocjenjuje londonski list i dodaje da se očekuje da će zemlje poput SAD, Kanade i Singapura uvesti slična pravila u narednim mjesecima.
Velike kazne
Zakon o digitalnim uslugama sada može kažnjavati internet platforme do šest odsto njihovog svjetskog prihoda zbog kršenja pravila – što bi u slučaju vlasnika Fejsbuka iznosilo sedam milijardi dolara, dok bi ponovljena kršenja mogla rezultirati zabranom poslovanja tehnološke kompanije u EU, ističe Gardijan (The Guardian).
Nova pravila, koja stupaju na snagu 2024. pored oglašavanja usmjerenog na djecu zabranjuju i oglašavanje zasnovano na osjetljivim podacima kao što su vjera, spol, rasa i politička mišljenja. Također omogućuju vladama članica EU da zatraže uklanjanje ilegalnog sadržaja, poput materijala koji promovišu terorizam, seksualno zlostavljanje djece, govor mržnje i komercijalne prevare.
Druge mjere u DSA uključuju prisiljavanje platformi društvenih medija da omoguće korisnicima da označe ilegalni sadržaj na “jednostavan i efikasan način” kako bi se mogao brzo ukloniti, a zahtijevat će od velikih onlajn platformi i internet pretraživača da regulatorima i istraživačima predaju podatke vezane za njihove algoritme.
DSA je, dodaje Gardijan, kreiran u kontekstu političkih i regulatornih akcija protiv internetskih platformi širom svijeta i dio je plana šefice EU za antimonopolska pitanja, Margret Vestager (Margrethe) da obuzda američke tehnološke divove.
“Imamo dogovor o DSA: Zakon o digitalnim uslugama će se pobrinuti da se ono što je ilegalno van mreže također tretira kao nelegalno na mreži – ne kao slogan, već kao stvarnost”, napisala Vestager u tvitu.
Buduće poslovne prakse
Nova pravila EU mogla bi uticati na niz poslovnih praksi, od načina na koji internetska tržišta poput Amazona stupaju u kontakt s prodavačima trećih strana do načina na koji kompanije društvenih medija odgovaraju na zabrinutost u vezi sa štetnim objavama ili odlukom o zaključavanju korisničkog naloga, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Zakon o digitalnim uslugama nema za cilj da diktira koji legalni sadržaj digitalne platforme mogu, a šta ne mogu dozvoliti na mreži, kažu stručnjaci. Umjesto toga, ima za cilj postavljanje proceduralnih standarda za postupanje s nezakonitim sadržajem i osiguravanje da kompanije pošteno i dosljedno primjenjuju svoje odredbe.
Zakon, naglašava list, također nastoji natjerati velike platforme, definisane kao one koje opslužuju više od 45 miliona korisnika u EU, da dijele više informacija o tome kako donose odluke i ponude korisnicima koji se ne slažu s tim odlukama mogućnost da se žale.
Udruženje kompjuterske i komunikacijske industrije, trgovačka grupa sa sjedištem u Vašingtonu koja predstavlja tehnološke kompanije, izrazilo je podršku ciljevima zakona, ali je navelo da se neke od obaveza čine nerealnim, poput pružanja mogućnosti obeštećenja svakom korisniku čiji sadržaj platforma degradira.
Evropski Zakon o digitalnim uslugama bi mogao poslužiti kao primjer drugim zemljama, ukazuje Volstrit džurnal na mišljenja stručnjaka i dodaje da je Evropa bila prvi pokretač regulative u prošlosti, uključujući i zakon o privatnosti poznato kao Opšta uredba o zaštiti podataka ili GDPR, a nedavno i Zakon o digitalnim tržištima.
Ipak, naglašava njujorški list, EU nije sama u primjeni novih propisa za digitalne kompanije. U SAD-u, administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) podržala je antimonopolski zakon koje nastoji obuzdati tržišnu moć dominantnih tehnoloških kompanija, dok novi prijedlog zakona u Velikoj Britaniji ima za cilj prisiliti kompanije da se pozabave štetnim sadržajem kao što je materijal koji se odnosi na poremećaje u ishrani ili samopovređivanje.
SAD sve više zaostaju
Dok su se evropski lideri koji predstavljaju 27 država ipak uspjeli dogovoriti o osnovnoj zaštiti na mreži za svojih oko 450 miliona građana, u Sjedinjenim Državama, Kongres nije usvojio niti jedan dio sveobuhvatne regulative kako bi zaštitio korisnike interneta i zauzdao moć svojih tehnoloških divova, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Tokom 25 godina, na desetine federalnih zakona o privatnosti su predloženi, a onda su na kraju odbačeni bez dvostranačke podrške, ističe list dodajući da su izgledi da će bilo koji zakon uskoro biti usvojen su mutni, iako su propisi u nekom trenutku gotovo neizbježni zbog načina na koji tehnologija dotiče toliko aspekata života.
Od svih prijedloga koji se trenutno nalaze pred Kongresom, najviše izgleda ima antimonopolski zakon za smanjenje moći Epla (Apple), Amazona, Gugla i Mete, koja je vlasnik Fejbuka i Instragrama. Ipak, naglašava Njujork tajms, antimonopolski zakoni ostali su u limbu usred žestokog lobističkog protivljenja iako su demokratski lideri obećali da će ići na glasanje do ovog ljeta.
Zakonodavci su posljednjih godina prisilili mnoge izvršne direktore velikih tehnoloških kompanija da svjedoče više puta pred Kongresom. U nekim od tih televizijskih prenošenja saslušanja, zakonodavci su rekli rukovodiocima da njihove kompanije – s ukupnom tržišnom vrijednošću od 6,4 hiljada milijardi dolara – nisu iznad odgovornosti vlade ili javnosti.
Ali do sada, ukazuje Njujork tajms, razgovor nije pretočen u nove zakone a put do propisa o privatnosti pruža najjasniju studiju slučaja o nedjelovanju. Prijedlozi su uhvaćeni u vjekovnu partijsku podjelu oko toga kako zaštititi potrošače, a istovremeno podsticati rast poslovanja, ističe list, dodajući da stotine tehnoloških lobista blokiraju zakone koji bi mogli umanjiti njihov profit.