Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je blokiranje 298 miliona eura bespovratnih sredstava koje je Evropska unija odobrila 30. juna za četiri projekta u drugom bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine.
Nakon što je Evropska komisija dan ranije saopštila da je novac odobren samo za projekte u Federaciji BiH, Dodik “prijeti” neusvajanjem sporazuma u državnim institucijama.
“Na koji način u Evropskoj uniji, bez zajedničke odluke u Sarajevu, misle implementirati to što su odlučili”, kazao je Dodik za Radio Slobodna Evropa, 5. jula.
Republika Srpska je kandidovala osam projekata za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže. Nijedan nije odobren u Evropskoj komisiji.
Ovakva odluka dolazi nakon Dodikovih secesionističkih izjava o izdvajanju entiteta RS iz BiH. EU je ranije zamrznula 600 miliona eura za izgradnju autoceste kroz ovaj entitet.
Međunarodne sporazume, među koje spadaju i ugovori o financiranju iz donatorskih i kreditnih sredstava za projekte lokalnih zajednica, moraju odobriti Vijeće ministara kao državna vlada, tročlano Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH.
Kadrovi Dodikovog SNSD-a mogu staviti veto na usvajanje takvih sporazuma u svakoj od ove tri državne institucije.
Istovremeno, iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegoni za RSE navode kako Republika Srpska nije ispunila potrebne kriterije za financiranje.
Odbačene aplikacije SNSD-ovih gradonačelnika
Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje i Vukosavlje općine su u entitetu Republika Srpska kojima Evropska komisija nije odobrila bespovratna sredstva za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže, jer nisu ispunili kriterije.
Načelnici tih općina u RS-u kadrovi su vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem čelu je predsjednik RS-a Milorad Dodik, s izuzetkom Teslića kojeg vodi Milan Miličević, odnedavno predsjednik opozicijske Srpske demokratske stranke.
“Ne prizivam sankcije ni prema kome, jer njima nećete napraviti kvalitetnu političku situaciju, već treba politički dogovor u institucijama. Neka sankcioniraju političare. Međutim, ovo su u praksi sankcije stanovništvu u Republici Srpskoj koje očekuje pitku vodu u svojim domovima i to nije dobro”, kazao je Miličević za Radio Slobodna Evropa.
On je pojasnio da je riječ o širem projektu na koji je svih osam općina zajedno apliciralo za financijska sredstva.
Miroslav Bojić, SNSD-ov gradonačelnik Laktaša, inače rodnog mjesta Milorada Dodika, smatra da je to urađeno “iz političkih razloga”.
“Nadam se da su to tehničke stvari koje se mogu otkloniti. Siguran sam da su naše aplikacije među najboljima u BiH. Prvi smo završili svu dokumentaciju kako bismo aplicirali. Ne znam zašto kažnjavaju građane koji tu trpe i razdvajaju ljude u Federaciji BiH i RS-u i ne doprinose prosperitetu u cijeloj Bosni i Hercegovini”, kazao je Bojić za RSE.
Laktaši su aplicirali za projekt koji je vrijedan oko 10,5 miliona eura od čega se pola odnosi na vodosnabdijevanje, a pola na izgradnju i obnovu kanalizacijske mreže.
“Nisu ispunili potrebne kriterije”
“Republika Srpska je poslala veoma mali broj projekata, no ni oni nisu ispunili potrebne kriterije za financiranje”, kazao je Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa.
Financiranje novih projekata na teritoriji Republike Srpske zaustavljeno je prije više od godinu dana. Iz Delegacije EU u BiH su podsjetili da je u februaru 2022. godine Evropska komisija suspendirala financiranje dva projekta na autoputu u RS-u vrijedna 600 miliona eura.
Bio je to odgovor na političku krizu koju su izazvali čelnici RS-a usvajanjem, pored ostalog, neustavnog zakona o pravosudnom vijeću.
“Odluka o suspenziji sredstava iz 2022. godine može biti promijenjena po okončanju političke krize, a EU bi željela vidjeti završen Koridor 5c radi svih građana BiH”, kazao je Koenig za RSE.
Dodao je kako je, “nažalost, nedavna eskalacija situacije predstavnika RS-a slična modelu aktivnosti koje podrivaju nadležnosti državnog nivoa i institucija što je i dovelo do suspenzije financiranja dva infrastrukturna projekta prošle godine”.
Iz Direkcije za evropske integracije BiH su za RSE kazali da je Republika Srpska podnijela samo jednu aplikaciju koja se odnosila na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu u osam općina u RS-u.
Dodali su da resorno ministarstvo, nakon dorada, može aplicirati u okviru sljedećeg poziva Evropske komisije, te da Operativni odbor WBIF-a donosi konačnu odluku o financiranju.
“Bit će još sankcija za RS”
Vlasti Republike Srpske, predvođene predsjednikom tog entiteta i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradom Dodikom, proteklog mjeseca su krenule u usvajanje još dva neustavna entitetska zakona.
Prema tim zakonima koje je usvojila Narodna skupština RS-a, odluke Ustavnog suda BiH, kao i visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta ne bi se poštivale u RS-u.
Schmidt ih je poništio prije nego što su stupili na snagu.
Vlasti RS-a najavile su donošenje zakona prema kojem RS ne bi priznavao ni ovlasti državnog Suda i Tužiteljstva BiH.
“Mislim da će ovakvih sankcija biti još više u budućnosti”, kazao je za RSE Nenad Grković, državni zastupnik opozicijske stranke Za pravdu i red.
On smatra da je to “posljedica politike predsjednika RS-a Milorada Dodika”.
PROČITAJTE I OVO:
Šest pravno nemogućih planova Milorada Dodika
“Zbog te politike sukoba i bahatog ponašanja smo izgubili sve saveznike u svijetu. Rijetko gdje u Evropi imamo nekog ko nas podržava. Najviše će problema imati građani RS-a”, kazao je Grković.
Branislav Borenović, predsjednik i zastupnik opozicione Partije demokratskog progresa, ocijenio je da je riječ o “lošoj poruci”.
“Četiri dijela BiH će dobiti značajna sredstva, a niti jedan dio tih sredstava neće otići u RS. Da li je to neka vrsta RS na neku crnu listu? To je posljedica i trpiti će RS, pogotovo u vrijeme kada svakodnevno idu zaduženja”, kazao je Borenović.
Rukovodstvo Republike Srpske i vladajućih partija na sastanku 20. juna 2023. u Banjaluci
PROČITAJTE I OVO:
Republika Srpska se zadužila 107 miliona eura
Saša Magazinović, državni zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, kaže da je razlog “više nego konkretan”.
“Neki kažu da ne žele svojim novcem finansirati ljude koji vrše napad na ustavni poredak, jedno obećaju, drugo misle i treće rade”, kazao je Magazinović za RSE dodavši kako onaj ko dijeli svoj novac nije ni dužan obrazlagati zašto ga daje ili ne daje.
Stotine miliona eura za RS “na čekanju”
Evropska komisija primila je u februaru prošle godine zahtjeve za podršku EU za projekt autoputa na Koridoru 5C. Komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi tad je objavio da su među njima i dva projekta koji se nalaze na teritoriju Republike Srpske.
“Sporazumi za ova dva projekta iznose 600 milijuna eura, ali će se taj novac isplatiti tek nakon što državne institucije profunkcioniraju”, saopćio je tad Varhelyi.
Infografika iz februara 2022.
Infografika iz februara 2022.
EU nije formalno uvela sankcije Miloradu Dodiku ili Republici Srpskoj, unatoč pozivima dužnosnika nekih zemalja članica i zastupnika u Evropskom parlamentu.
David McAllister, predsednik vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta (AFET), stalni izvjestilac za BiH Paulo Rangel i predsjedavajući delegacije za odnose s BiH i Kosovom Romeo Franz pozvali su 5. jula da sankcionira Dodika.
Dodik i nekoliko dužnosnika nalaze se na “crnoj listi” Sjedinjenih Država i Ujedinjene Kraljevine.
Njemačka je prošle zamrznula više od stotinu miliona eura namijenjenih za financiranje tri energetska i jednog komunalnog projekta u entitetu RS kao odgovor na odluke Narodne skupštine RS-a o neustavnom “vraćanju nadležnosti” s države na taj entitet donesene krajem 2021. i početkom 2022. godine.
Odobreno je 298 miliona eura za četiri projekta iz Federacije BiH. Ovim grantom “oslobodit” će se i pozajmice od međunarodnih financijskih institucija u iznosu od 788 miliona eura, saopćeno je u utorak, 4. jula.EU je odobrio bespovratna sredstva za izgradnju 11,9 kilometara autoputa kod Žepča i Maglaja u srednjoj Bosni, uključujući pet tunela i devet mostova. Drugi projekt je 14,2 kilometara autoputa kod Mostara na jugu zemlje. Odobreni su i projekt sanacije vodovoda u Sarajevu te sanacija Crpne hidroelektrane u Čapljini, na jugu BiH.
Dodatno su odobrena i četiri regionalna projekta u kojima će sudjelovati i BiH vrijedna 944 miliona eura, od čega su 142 miliona eura bespovratnih sredstava. Od toga će BiH dobiti oko pet miliona eura.
EU će ukupno financirati 14 projekata na Zapadnom Balkanu u oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru u iznosu od 2,1 milijardu eura.
Evropska komisija nije odobrila nijedan projekat iz Crne Gore, jer su oni bili “preuranjeni i nepodobni”.
Na listi odobrenih projekata nema ni Kosova, jer su obustavljeni svi financijski programi budući da zvanična Priština nije ispoštovala evropske zahtjeve kada su u pitanju koraci ka smirivanju tenzija na sjeveru zemlje.
Piše: Predrag Zvijerac / RFE