Evropska komisija namjerava preraspodijeliti novac namijenjen poticanju reformi na Zapadnom Balkanu i usmjeriti ih prema zemljama koje prednjače u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Za Euronews su dva zvaničnika EU potvrdila da bi Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija trebale bi dobiti veći dio finansijskog kolača, dok se ostale zemlje u regiji suočavaju s posljedicama zbog kašnjenja u provedbi reformi.
Riječ je o Instrumentu za reformu i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine. Cilj instrumenta je pružiti finansijsku podršku zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Uniji.
Instrument pokriva period od 2024. do 2027. godine, a njegova je ambicija udvostručiti veličinu ekonomija Zapadnog Balkana u narednom desetljeću. Međutim, prema podacima Komisije, od ukupno šest milijardi eura, dosad je isplaćeno tek blizu 673 miliona. Gotovo sav taj iznos otišao je u samo tri od šest zemalja kandidatkinja.
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najdalje su odmakle u pristupnom procesu zahvaljujući svojim reformskim agendama. Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija u tom se pogledu smatraju zemljama koje zaostaju.
Godina za ispunjavanje uvjeta
Instrument funkcionira tako da se reforme moraju provesti unutar dogovorenih rokova. Ako se rok propusti, Komisija može uskratiti dio ili cjelokupna sredstva predviđena za taj uvjet.
Korisnice imaju godinu za ispunjavanje uvjeta prije nego što se novac preraspodijeli, s izuzetkom prve godine, kada je taj rok produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna ove godine bio prvi takav rok za preraspodjelu.
– Kao što je i naglašeno u uredbi, ako reformski koraci nisu ispunjeni u zadanom roku, uključujući i dodatni period, pripadajući novac može se preraspodijeliti drugim korisnicima – izjavio je portparol Komisije.
– Što se tiče koraka čiji je rok bio 30. juni 2026, Komisija će sada provesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu za sve korisnike – dodao je.
Drugim riječima, Komisija će neiskorišteni novac preusmjeriti onim zemljama za koje procijeni da najbolje napreduju s reformama, takozvanim predvodnicama.
Upozorenje Marte Kos
Najveći gubitnik u ovoj situaciji bit će Bosna i Hercegovina, koja dosad nije primila nikakva sredstva iz instrumenta jer nije uspjela provesti nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složenog institucionalnog ustroja. U nepovoljnom položaju naći će se i Kosovo te Srbija.
Na takav scenario upozorila je još u aprilu komesarka za proširenje Marta Kos, koja je u pismu svim zemljama Zapadnog Balkana apelirala da ubrzaju reforme ili će riskirati gubitak novca koji im se nudi u sklopu instrumenta.
Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o poticajnom finansiranju. Komisija, kažu, ne oduzima novac, jer zemlje na njega nikad nisu ni imale pravo ako nisu provele odgovarajuće reforme.
– To je kao rad na sat – rekao je jedan zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman.
– Plaćeni ste samo za posao koji stvarno obavite – dodao je.
Očekuje se da će Komisija kasnije ovog mjeseca državama članicama iznijeti više detalja o ovom pitanju, uključujući i tačan iznos novca koji će biti preraspodijeljen.
– Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili ono što Plan rasta nudi – poručio je portparol Komisije.