Turski Parlament usvojio je danas zakon o reguliranju sadržaja na društvenim mrežama koji će po mišljenju kritičara ozakoniti cenzuru i ušutkivanje opozicionih glasova u ovoj zemlji.Prema usvojenom zakonu inozemne drušvene mreže moraju odrediti svoga predstavnika u Turskoj koji će voditi računa o strahovima vlasti u vezi sa sadržajem, a određen je i krajnji rok za uklanjanje nepoćudnih sadržaja.
Novim zakonom se kompanijma prijeti novčanim kaznama, blokiranjem oglašavanja i smanjenjem opsega širokopojasnog interneta do 90 posto, što praktično znači blokiranje pristupa. Usvajanje ovog zakona o društvenim mrežama bilo je očekivano, kampanju za njegovo donošenje posljednjih mjeseci vodio je predsjendik Turske Recep Tayyip Erdogan osobno, kao i njegova vladajuća AKP partija.
Erdogan, odnosno njegov lični režim, posljednjih je mjeseci bio suočen sa permanentnim “nesporazumima” sa društvenim mrežama različitim povodima. Tokom prvih nekoliko mjeseci trajanja pandemije koronavirusa vlasti u Turskoj su uhapsile nekoliko stotina osoba koje su na društvenim mrežama, po njihovom mišljenju, širile lažne informacije, širile paniku, kritizirale vlast zbog nesposobnosti. (Nešto slično smo mogli vidjeti i u Srbiji Aleksandra Vučića).
Predsjednik Erdogan je početkom ovoga mjeseca direktno zaprijetio vlasnicima društvenih mreža i zatražio uspostavljanje kontrole nad njima nakon navodnih uvreda upućenih njegovoj kćerki Esri i i zetu Beratu Albayraku (inače ministru financije Turske) kada su na Twiteru objavili vijest o rođenju svog četvrtog djeteta, sina Hamze Saliha.
Ova objava naišla je na brojne šaljive, pa i neprimjerene komentare u kojima se dovodilo u pitanje očinstva nad novorođenčetom.Bilo je to previše za turskog predsjednika, koji je naredio pokretanje israge protiv onih koji su “nasrnuli” na njegovu porodicu “vrijeđajući novorođenče”.
“Nastavit ćemo tragati za kukavicama koji napadaju porodicu i vrijednosti koje ona njeguje”, poručio je Erdogan i okrivio društvene mreže koje dolaze iz zapadnih zemalja da žmire pred ovakvim dogašajima u Turskoj. “Te platfome ne odgovaraju našoj zemlji. Želimo da budu zabranjene i stav ljen pod kontrolu”, zapijetio je počekom jula. (I ovo podsjeća na Vučićeveu reakciju nakon što su mu pojedini mediji objavili fotografiju sina sa beogradskim kriminalcima, a on to protumačio kao “napad na porodicu”.
Ministar policije Suleyman Soylu u isto vrijeme je saopćio da je uhapšeno više korisnika društvenih mreža jer su navodno postavljali uvredljive twitove.
Da Tayyip Erdogan nema previše sreće sa društvenim mrežama (a ni one sa njim) moglo se vidjeti prije nekoliko nedjelja kada je vjerovatno na nagovor svojim savjetnika za komunikacije odlučio putem društvenih mreža direktno komunicirati (chetovati) sa mladom populacijom, mladićima i djevojkama koji su upravo stekli pravo da izađu na izbore.
No, Erdoganova namjera da se približi mladima i kominicira sa njima “njihovim” jezikom i na njihovim platformama ubrzo je, za samo jedan sat, prekinuta nakon što je predsjednik doživio potpuni debakl. Mladi su Erdogana masovno ismijavali zbog njegovih (ne)vještina u komuniciranja na društvenim mrežam. Uputili su mu 350 hiljada dislajkova uz poruku “Nećeš imati naš glas”.
Analitičari koji poznaju Erdoganov karakter, njegovu taštinu i osvetoljubosvost, smatraju da je i ovo loše iskustvo sa društvenom mrežama ubrzalo njegovu odluku da u Parlamentu izglasa zakon u stavljanju ovih društvenih platformi pod kontrolu džave, odnosno svoje autokratske vlasti.