Sastanak u Ankari turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i srbijanskog kolege Aleksandra Vučić doveo je do dogovora koji se kosi s nekim od osnovnih princima u rješavanju nagomilane političke problematike u Bosni i Hercegovini.
“S predsjednikom Srbije Vučićem smo odlučili da okupimo tri lidera – Bošnjaka, Hrvata i Srba i da ostvarimo uspjeh. Došli smo do ove odluke”, kazao je Erdogan na konferenciji za medije poslije sastanka u Ankari.
Uz ovu najavu išla je i klasična politička poruka o suverenitetu, miru i stabilnosti.
“Razmijenili smo mišljenja o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini. Podrška Srbije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine je veoma, veoma važna za mir i stabilnost u našoj regiji. Jasno je da je potrebno zajedničko djelovanje međunarodne zajednice za prevazilaženje političke krize u BiH. Uvjet je da sve strane izbjegavaju poteze kojim se ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da se ponašaju odgovorno”, kazao je Erdogan.
Vučić nije statirao, i on je kazao kako se razgovaralo o svemu, o kompletnoj situaciji u regionu, o tome šta znači poštovanje Dejtonskog sporazuma, od poštovanja integriteta BiH, ali i poštovanja integriteta Republike Srpske u okviru BiH.
Međunarodno poštovanje BiH će biti kada se budu poštovali izabrani predstavnici i institucije države. U BiH danas se političari ne smiju posmatrati kao etničke ili plemenske vođe, bez obzira kako to neko izvana želio predstaviti, jer time podriva u suštinu ove države koja je prije svega država građana bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Ti građani su birali političke predstavnike, a ne lidere naroda. Institucije države su trajne, a lideri prolazni i zbog toga je veoma pogubno izuzetno kompleksne političke probleme u BiH svoditi na etnički princip.
Pitanje koje ostaje otvoreno nakon ovog istupa turskog lidera je da li i po koju cijenu odstupa od ranije politike prema Bosni i Hercegovini te da li se otvoreno stavlja na stranu destruktivnih politika na Balkanu, piše Klix.