Elon Musk, nekada slavljeni pionir tehnologije i zagovornik slobode govora, sve više postaje figura koja polarizira javnost. Od preuzimanja Twittera, njegove odluke i politički stavovi izazivaju žestoke rasprave. Musk, koji je nekad hvaljen kao inovator s vizijom za bolju budućnost, sada se sve češće povezuje s desničarskom retorikom i kontroverznim potezima.
Njegova transformacija; od zaštitnika slobode izražavanja do osobe koja selektivno koristi moć platforme za širenje određenih narativa, otvara pitanja o koncentraciji moći, etici i uticaju na društveni dijalog. Je li Elon Musk postao prijetnja koju niko nije očekivao?
Rane godine; vizionar koji zagovara slobodu govora
Na početku karijere, Musk je bio prepoznat kao inovator i poduzetnik koji razmišlja unaprijed, fokusiran na globalno povezivanje, obnovljive izvore energije i istraživanje svemira. Njegove kompanije poput Tesle, SpaceX-a i kasnije Starlinka odražavale su njegovu viziju rješavanja najvećih problema čovječanstva.
Kupovina Twittera (sada X) krajem 2022. predstavljena je kao potez za vraćanje “slobode govora” na platformu. Musk je kritikovao prethodno rukovodstvo zbog navodne cenzure i pozicionirao se kao branitelj otvorene rasprave.
Međutim, njegova definicija “slobode govora” više je naginjala ka vraćanju kontroverznih figura na platformu, poput Donalda Trumpa i drugih, koji su prethodno bili zabranjeni zbog širenja dezinformacija ili govora mržnje. Taj stav je odgovarao libertarijanskim idealima, ali je također privukao bazu konzervativaca i desničara frustriranih politikama moderacije na društvenim mrežama.
Skretanje prema desničarskoj politici
S vremenom je Muskova interakcija s desničarskim figurama i promoviranje njihovih stavova postala sve očiglednija. Primjeri su brojni: Musk je dijelio neprovjerene ili netačne informacije, poput teorija zavjere o napadu na supruga Nancy Pelosi, što se uklapalo u desničarske narative.
Prije američkih izbora na sredini mandata 2022. godine, Musk je pozvao svoje pratioce da glasaju za republikance, što je bio jasan odmak od njegove ranije apolitične ili centrističke pozicije.
Musk često komunicira i s konzervativnim influencerima i platformama koje promoviraju kulturne ratove, povećavajući njihov domet kroz retvitove i odgovore.
Ova promjena može se smatrati mješavinom lične ideologije i poslovne strategije. Musk je izrazio prezir prema “woke kulturi” i “cancel kulturi,” pozicionirajući se kao kontradiktorna figura u kulturnim ratovim; što privlači desničarsku publiku.
Zašto se ovo dogodilo?
Postoji nekoliko faktora koji mogu objasniti Muskovo skretanje, balon moći i bogatstva je samo jedan od njih. Kao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Musk djeluje iz pozicije ekstremnog privilegija i utjecaja. Njegovi stavovi često odražavaju prezir prema regulacijama, što je u skladu s konzervativnim i libertarijanskim idealima.
Posjedovanje Twittera stavilo je Muska u središte kulturnog i političkog diskursa. Kako bi platformu učinio dinamičnijom, čini se da se obraća polarizirajućim figurama koje dominiraju diskusijama; često s desne strane političkog spektra.
Musk se suočio s oštrim kritikama iz progresivnih krugova zbog praksi rada, zabrinutosti za okoliš vezanih za Teslu i često omalovažavajućeg odnosa prema kritičarima. Ovo je vjerovatno učvrstilo njegov stav da su liberali i ljevica njegovi protivnici.
Nakon upčitanja u njemačku politiku, Musk se obrušio sada i na britansku:
Postaje li Musk opasan?
Pitanje “opasnosti” zavisi od perspektive. Muskova moć je neosporna: kontrolira Twitter (veliku platformu za javni diskurs), Starlink (ključan u geopolitičkim sukobima poput Ukrajine) i Teslu (lider na tržištu električnih vozila). Koncentracija moći, zajedno s njegovim nedavnim ponašanjem, izaziva zabrinutost.
Pogledajmo kako!
Dijeljenjem teorija zavjere i napadima na kritičare, Musk podriva povjerenje u medije, vlade i regulatorna tijela, samo je jedan od primjera u kojem je Musk bio vrlo uspješan!
Muskove akcije, poput vraćanja zabranjenih naloga, omogućile su ekstremno desničarskim glasovima da steknu legitimitet u mainstream prostoru, zatim Muskove unilateralne odluke, poput ograničavanja korištenja Starlinka u Ukrajini tokom vojne operacije, pokazuju opasnosti koncentracije globalnog utjecaja u rukama jedne osobe.
Pod Muskovo vodstvom, Twitter je smanjio transparentnost (npr. ukidanje sistema plavih kvačica) i navodno mijenjao algoritme u korist njegovih objava, učvršćujući njegovu sposobnost oblikovanja javnog mnijenja.
Za mnoge, promjena u Muskovo ponašanju ukazuje na odmak od neutralnog inovatora ka nekome ko aktivno oblikuje politički i kulturni diskurs, često na polarizirajući i destabilizirajući način. Često smo svjedoci raznih rasprava u kojim i sam uzima učešće. Do sada je to bilo zabavno gledati, no uzimajući u obzir da je dobio ogroman dio kolača političke moći… možda ipak postoji razlg za zabrinutost.
Iako Musk tvrdi da zagovara slobodu govora, kritičari kažu da njegovi postupci odražavaju selektivnu primjenu tog principa. I tu su primjeri brojni!
Moderacija sadržaja pod njegovim vodstvom nesrazmjerno utiče na korisnike s lijeve strane političkog spektra ili kritičare. Glasovi koji se ne slažu s njim, uključujući novinare koji su ga negativno izvještavali, suočavali su se s privremenim zabranama ili algoritamskim potiskivanjem.
Ova kontradikcija sugerira da Muskova verzija slobode govora favorizira glasove koji se slažu s njegovom ideologijom ili poslovnim interesima.
Dugoročne implikacije?
Kako Musk normalizira kulturne ratove, podjele u društvu mogle bi se produbiti; Twitter, nekada platforma za raznolike diskusije, rizikuje da postane eho komora za ekstremizam; Muskova kontrola nad više ključnih sektora (komunikacija, energija, svemir) bez odgovornosti povećava rizik od njegovog utjecaja na globalne događaje.
Muskova transformacija iz zagovornika inovacija u polarizirajuću političku figuru odražava širi trend milijardera koji koriste svoje platforme za ideološke bitke. Iako njegov utjecaj nije inherentno “opasan,” posljedice njegove neograničene moći, nepredvidivog ponašanja i prihvatanja polarizirajuće politike mogle bi destabilizirati demokratski diskurs i društveno povjerenje.
Piše: Ika Ferrer Gotić / Forbes