DW: Siromaštvo prijeti Hrvatskoj – “Brod tone, a muzika i dalje svira”

0

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana.

“Standard stanovništva će padati sljedećih nekoliko godina pod uticajem rasta cijena energenata, šokova u lancima snabdijevanja, kao i povećanja privatnog zaduživanja, kreditiranja i nekontrolisanog štampanja novca”, procjenjuje dr. sc. Marinko Škare, rektor i profesor na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile.

Hrvatsko stanovništvo je pogodio rast cijena plina, goriva i električne energije i prije izbijanja rata u Ukrajini i ekonomskih posljedica koje tek slijede, a zbog nestašica na svjetskom tržištu još je lani počelo značajno poskupljenje hrane.

Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Sagovornik DW smatra da će efekti tih mjera biti zanemarivi: “To je kao saldi  (popusti) od 50 odsto na tršćanskom Ponte Rossu u prošlom vijeku. Uključuju dvije majice, a sve ostalo je po normalnoj cijeni. Ista situacija je i s PDV-om: pašće cijene ubrusa i salveta, a rasti cijene svih nužnih dobara široke potrošnje koja građani kupuju. Cijene hrane i energenata će rasti bez obzira na vladin paket i to povećanje cijena već je ukalkulisano u inflaciju i cijene. Svi znamo da će hrana i energija još poskupjeti, u optimističnom scenariju od 10 do 15 odsto”, kaže Škare.

Brod tone, a uvodi se evro

Žalosti činjenica, dodaje, što Hrvatska gotovo u potpunosti zavisi od turističke sezone i ni o čemu drugom: “Nekad respektabilna privreda temeljena na industriji pretvorila se u Dominkansku Republiku ili Maldive. Mjere moraju ići prema energetskoj samodostatnosti (LNG, solari), uz prolongiranje uvođenja evra”, smatra pulski ekonomist.

Naime, prema njegovim riječima, uvođenje evropske valute od početka 2023. godine donijeće Hrvatskoj dalji talas inflacije.

“Iskustva ostalih zemalja pokazala su da je rast cijena na godišnjem nivou nakon uvođenja evra bio u prosjeku 2 do 2,5 postotnih jedinica. Naravno da nije pravi tajming za uvođenje evropske valute jer jedini instrument koji imate u borbi protiv inflacije jest monetarna politika, a bez kune monetarna politika se provodi u Evropskoj centralnoj banci (ECB), a ne u Hrvatskoj centralnoj banci (HNB)”, veli on. Po njegovom mišljenju, jedinstvena monetarna i fiskalna politika na nivou EU samo je još jedan ekonomski mit.

“Privrede Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se štampa, kamate su na istorijski najnižim nivoima, a inflacija divlja”, kaže Škare.

Kad govori o optimističnoj varijanti, predviđa postojeći nivo inflacije u iduće tri godine. No, ukoliko rat u Ukrajini eskalira i dođe do energetskih i trgovinskih ratova, smatra da nema granica rastu cijena u idućim godinama.

Čak i kad bi evro bio više od praktično tek obračunske jedinice, nema te zemlje u kojoj cijene nisu eksplodirale kad se uveo. A i najveći zagovornici evra će brzo shvatiti kako ESB ima i većih briga od Hrvatske.

Sve ukazuje na duboku krizu

“Svijet nije nikad bliži bio novoj velikoj depresiji, moguće većoj od one iz 1929. godine. Nažalost, svi uzroci krize iz 1929. su pred nama: mogući kolaps burzi (nekontrolisano štampanje novca) i svjetske trgovine (pandemija i rat u Ukrajini), neprilagođene politike vlada širom svijeta i potencijalni pad međunarodnog kreditiranja i zaduživanja, buduća monetarna kontrakcija, panika banaka i bankroti”, kaže Škare.

Smatra da bi realni standard hrvatskih građana mogao pasti i do 30 odsto, a ukoliko ukrajinski rat potraje i ne dođe do promjene politike ECB-a, smatra da je moguć pad i do 50 odsto. S druge strane, kaže da nema prostora za rast plata i penzija u mjeri u kojoj bi to ublažilo pad realnog standarda zbog rasta cijena jer bi to dovelo do hiperinflacije i stagflacije u dosad neviđenim razmjerima.

Sve skuplje, a prihodi isti

Paralelno s inflacijom, raste i broj građana koji žive na rubu siromaštva, ali i onih koji su zbog dugova dospjeli u blokadu: prema posljednjim podacima Finansijske agencije, više od 240 hiljada građana blokirano je zbog dospjelog duga od čak 24,8 milijardi kuna s kamatama. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjeća da je standard hrvatskih građana bio silno ugrožen i prije lani pokrenutog talasa poskupljenja.

“Prema Državnom zavodu za statistiku, oko 27,2 odsto mjesečnog troška prosječnog hrvatskog domaćinstva otpada na hranu i bezalkoholna pića, a 17,7 odsto na troškove stanovanja koji uključuju i  energiju. Budući da su to područja u kojima su poskupljenja bila izrazita, onda je jasno da to uzrokuje izuzetno jak udar na sve širi krug građana. Kako se spuštamo s prihodima naniže, tako udio troškova hrane i bezalkoholnih pića raste na više od 40 ili čak 50 odsto, a trošak stanovanja na više od 30 odsto. Posebno su ugrožena domaćinstva u ruralnoj sredini, samačka i penzionerska te ona s više djece, nezaposleni, bolesni…“, nabraja Sever.

Država ne može zaustaviti tržište

Stopa rizika od siromaštva za 2020. godinu iznosi 18,3 odsto, a budući da ti službeni podaci solidno kasne, stvarno stanje je puno gore, smatra sagovornik. Realno je očekivati dalji talas poskupljenja cijena hrane, prevoza, stanovanja, a posljedično i drugih dobara.

“Uz mjere koje je poduzela, vlada nema puno mehanizama na raspolaganju. Može se još nešto malo napraviti na području trošarina za gorivo, može se PDV na električnu energiju sa sadašnjih 13 spustiti na pet odsto. Međutim, kad je riječ o spuštanju PDV-a, primjerice na naftne prerađevine, nema nikakvih garancija da će, upravo zbog slobode formiranja cijena, doći do njihovog smanjenja uopštee ili barem u dijelu obima koji se ‘otvorio’ kroz olakšanje toga poreznog opterećenja”.

Kad je riječ o mogućem zamrzavanju cijena nekih strateških namirnica, može doći do umjetno izazvanih nestašica jer prodavač ne želi niti nuditi te proizvode zato što mu se takvim cijenama umanjuje dobit, zaključuje Krešimir Sever.

DW

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here