Vodeći zastupnici Evropskog parlamenta u zajedničkoj izjavi poručili su da se više ne smije dopustiti da drski secesionist i njegovi sljedbenici sistematski potkopavaju Bosnu i Hercegovinu.
Predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta David McAllister (EPP, Njemačka), stalni izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel (EPP, Portugal) i predsjednik Delegacije Parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Romeo Franz (Zeleni, Njemačka) izdali su izjavu:
“Najoštrije osuđujemo donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske o neprovođenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i izmjenama i dopunama Zakona Republike Srpske o objavljivanju zakona i drugih propisa, čime je izravan udar na bh. ustavnog poretka i eklatantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stoga pozdravljamo odluku visokog predstavnika za BiH od 1. jula da opozove ove zakone, kao i izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje relevantnim tijelima za provođenje zakona i pravosudnim tijelima daju alate za pravilno djelovanje u slučaju pokušaja potkopati ustavni poredak zemlje. Također primamo na znanje izjavu visokog predstavnika na njegovoj press konferenciji 1. jula da ‘sve opcije ostaju na stolu'”, naveli su.
Dalje ističu da u svjetlu krajnje provokativnih reakcija predsjednika entiteta RS Milorada Dodika i drugih vodećih dužnosnika Republike Srpske na ove odluke, hitno je potrebna dodatna akcija Evropske unije.
“Evropski parlament je u više navrata pozvao Vijeće da odstupi dalje od verbalnih izjava i poduzme konkretne, ciljane mjere protiv onih koji nastavljaju namjerno i sistematski potkopavati ustavni i teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine riječima i djelima. Krajnje je vrijeme da EU i njezine države članice konačno uvedu ciljane sankcije Miloradu Dodiku, koji je već pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, i njegovim saveznicima, ako je potrebno i na bilateralnoj razini”, istakli su.
Europarlamentarci smatraju da je u pitanju vjerodostojnost EU.
“S obzirom na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini, Evropska unija se ne može samo verbalno pridružiti odlukama visokog predstavnika. Treba ga podržati konkretnim vlastitim inicijativama”, dodali su.
Europarlamentarci napominju da su 16. decembra 2022. godine pozdravili odluku Evropskog vijeća da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata kao značajan jednokratni poticaj na koji bi vlasti trebale brzo djelovati.
“Od tada smo vidjeli razvoj novog i pozitivnog zamaha. Nakon posljednjih izbora, sve je spremno da vlasti zemlje nastave graditi na ovom zamahu, da hitno rade na 14 ključnih prioriteta i da istinski napreduju na putu integracije u EU. Ne možemo više dopustiti da drski secesionist i njegovi sljedbenici, uključujući i entitetski parlament, sistmatski potkopavaju zemlju i njenu budućnost u Evropi i dovode u pitanje mir i stabilnost. Dugujemo to Bosni i Hercegovini, njenim građanima, regiji i sebi”, zaključili su.