Iako posljednji izvještaji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pokazuju da su cijene hrane na svjetskom tržištu u padu već peti mjesec zaredom, potrošači u Bosni i Hercegovini taj trend ne osjećaju.
Naprotiv, cijene osnovnih životnih namirnica u domaćim marketima iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno opterećujući ionako slabu kupovnu moć građana.
Prema FAO indeksu cijena hrane, u januaru je zabilježen pad cijena u odnosu na prethodni mjesec, kao i u poređenju s istim periodom prošle godine. Na globalnom tržištu posebno su pale cijene mliječnih proizvoda, mesa i šećera, dok su cijene žitarica ostale stabilne zahvaljujući obilnim zalihama pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji. Takve zalihe ublažile su zabrinutost izazvanu nepovoljnim vremenskim prilikama koje trenutno utječu na usjeve u fazi mirovanja.
U sektoru biljnih ulja zabilježena su umjerenija kretanja. Cijene suncokretovog ulja blago su porasle zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu. Sveukupno, globalna tržišta hrane u januaru nisu bilježila veće poremećaje.
U svijetu cijene mesa padaju, u BiH rastu
Cijene mesa na svjetskom tržištu nastavile su blagi silazni trend, potaknute stabilnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito kod sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.
Međutim, stanje na domaćem tržištu u potpunoj je suprotnosti s globalnim trendovima. Kupci u Bosni i Hercegovini ne vide koristi od pada cijena na svjetskom tržištu. Tako kilogram mljevenog junećeg mesa u Sarajevu košta između 22 i 24 KM, dok se cijena teletine kreće od 24 do čak 35 KM po kilogramu.
Slična situacija je i s mliječnim proizvodima. Iako u Federaciji BiH postoji višak mlijeka, na što mljekari upozoravaju već mjesecima, cijene mlijeka, sira i maslaca u prodavnicama i dalje su visoke. Iz trgovačkih cijena teško je zaključiti da domaće tržište bilježi značajne viškove u proizvodnji mlijeka.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da Bosna i Hercegovina ne prati kretanja na svjetskom tržištu, te da su razlozi za to višestruki. Prema njegovim riječima, iako su cijene osnovnih životnih namirnica globalno u padu, domaće cijene rastu iz mjeseca u mjesec, dijelom zbog slabe kupovne moći stanovništva.
– Građani kupuju samo osnovne proizvode, dok luksuznija roba ostaje na policama. Trgovci to koriste tako što postepeno povećavaju cijene upravo onih proizvoda koji se najviše prodaju – pojašnjava Pavlović za Faktor.
Problem i neulaganje u proizvodne kapacitete
Dodaje da je dodatni problem strukturalne prirode – Bosna i Hercegovina ima značajnu proizvodnju sirovog mlijeka, ali nema dovoljno kapaciteta za preradu, poput proizvodnje mlijeka u prahu ili većih količina sireva i maslaca. Zbog toga se, uprkos globalnom padu cijena mliječnih proizvoda, na domaćem tržištu bilježi rast cijena sira i putera.
Konstantni “puzajući” rast cijena u BiH
Marin Bago, predsjednk Udruženja potrošača Futura za Faktor ističe da je u Bosni i Hercegovini već godinama sistem “puzajućeg rasta” cijena u trgovinama.
– Mi smo navikli da su cijene iz mjeseca u mjesec veće, da nemamo zakonsku legislativu koja bi rješavala naše probleme. Ne ulaže se u poljoprivredu. Evo, recimo, da su vlade ulagale u stočarstvo, mi bi sada imali jeftinije i kvalitetnije meso, tako je sa svim ostalim, nažalost. Bosna i Hercegovina ne prati svjetska zbivanja – objašnjava Bago.
Tvrdi da je tu niz problema, “uvozimo deset puta više nego što izvozimo”.
Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i bezalkoholnih pića u BiH krajem prošle godine bile su više za više od pet posto u odnosu na isti period godinu ranije, što potvrđuje da inflacija hrane ostaje jedan od ključnih problema za domaćinstva u BiH, bez obzira na povoljnija kretanja na svjetskom tržištu, piše Faktor.