23.06.2024.
HomeNovostiDječije bolesti u BiH: 100 maraka kazne za nevakcinaciju

Dječije bolesti u BiH: 100 maraka kazne za nevakcinaciju

Zaboravljene bolesti ponovo su u čekaonici zdravstvenih ustanova u BiH, a kako stvari sada stoje situacija bi se mogla pogoršati ako se nastavi  nizak obuhvat vakcinisane djece,  koji je u padu posljednjih desetak godina.  Epidemija malih boginja (morbila)  proglašena je u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu, kao i na području Bijeljine. Za sada je registrovano preko 45 slučajeva morbila samo u Kantonu Sarajevo, dok je isto toliko registrovano u Tuzlanskom kantonu u prve tri sedmice januara. Razlog je pad obuhvata vakcinacijom zadnjih nekoliko godina.

„Ne znam šta da vam kažem, od pandemije i cijele priče o vakcinama i antivakserima, nije mi baš svejedno. Vakcinisala sam oboje djece ali svaki put sam strahovala da li će biti nuspojava i pitala se da li su vakcine ispravne. Svjesna sam kampanje na društvenim mrežama, ali ne možete da budete bez straha”, kaže Sanda iz Banjaluke. Ona se, kako kaže, drži obaveznog kalendara vakcinacije.

Pad obuhvata vakcinacijom ispod 95 odsto

U kalendaru imunizacije u oba entiteta i Brčko Distriktu, obavezna je vakcinacija djece vakcinama protiv tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, morbila, rubeole, parotitisa, difterije i tetanusa. S tim što su kombinacije, u kojima se daju, neznatno različite u bh. entitetima: Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Drastičan pad obuhvata vakcinama u posljednjih nekoliko godina dovodi do povratka zaboravljenih bolesti, poput morbila. Zbog porasta broja oboljelih, stručnjaci apeluju na redovnu vakcinaciju jer kolektivni imunitet opada daleko ispod 95 odsto vakcinisane djece.

„Jedna osoba koja nosi virus, koja je zaražena i uđe u populaciju gdje su osobe osjetljive i nisu imunizovane, može da zarazi 20 osoba. Kada negdje dođete a niste vakcinisani vi ili vaše dijete, pitanje je da li ćete se moći sačuvati od virusa koji je ostao tu nakon nekoga ko je zaražen boravio u tom prostoru”, kaže načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravlje RS, Nina Rodić Vukmir, navodeći da slučajevi zaraze u Bijeljini ne zahtjevaju hospitalizaciju ali da se očekuje još oboljelih u drugim gradovima.

Morbile su virusno, zarazno oboljenje koje se manifestuje opštom slabošću, malaksalošću, groznicom, zapaljenskim promjenama na sluzokoži disajnih organa i pojavom osipa, koji se postepeno širi po koži. Nisu rijetke komplikacije, koje se javljaju kod djece koja nisu vakcinisana. Bolest, koja je gotovo iskorijenjena, vraća se zbog pada procenta imunizacije djece MRP i petovalentnom vakcinom.

Informacije laika jače od struke

Iz domova zdravlja roditelje obavještavaju i pismenim putem na obaveznu vakcinaciju, zbog sve većeg antivakserskog lobija od kojih struka bezuspješno vodi bitku. Posebno je to izraženo od perioda pandemije. Zašto je to tako, za DW objašnjava master psiholog i psihoterapeut Zoja Kovačević, koja kaže da je niz faktora uticalo na takvu percepciju stanovništva, sada posebno roditelja koji treba da vakcinišu svoju djecu.

„Roditeljima je nekako „bliži” taj strah da će vakcina djeci da naudi, nego što je evidentno kakve su posljedice ovih bolesti, protiv kojih se vakcinišemo”, kaže Kovačević, podsjećajući da većina roditelja, koji sada vakcinišu djecu, nisu vidjeli posljedice tih bolesti, poput dječije paralize ili morbila jer su bili vakcinisani.

„Pandemija je sigurno imala veliki uticaj na to, jer je bilo dosta dezinformacija, nepovjerenja, suprotnih informacija od vlasti ali i medicinskih krugova, što je dovelo do toga da ne znaju kome vjerovati. U većini tih situacija u osnovi je strah od posljedica, od donošenja odluke koja može da bude loša po naše dijete za šta nema nekih naučnih dokaza”, kaže Kovačević, ističući kao problem i ogroman broj informacija, koje dolaze od laika i koje brže nalaze put do korisnika, nego što je to riječ struke.

A nije mali broj onih koji smatraju da je upravo i riječ struke jedan od problema, s obzirom da se zdravstveni radnici „povlače” pred zahtjevima roditelja, odnosno odbijanjem vakcinacije. Ne postoji ni način da se roditelj natjera na vakcinaciju djeteta, ukoliko to ne želi, ali su zbog toga propisane kazne, koja se – s obzirom na ogroman pad procenta imunizacij – očigledno ne sprovodi. Pomoćnik ministra zdravstva entiteta Federacija BiH Goran Čerkez kaže da je potrebno sistemski pristupiti povećanju imunizacije.

„Mi ne smatramo da je uzrok antivakserski lobi, mi mislimo da je puno do sistema zdravstva. Ovdje treba govoriti o odgovornosti sistema zdravstva. Vakcina mora biti dostupna roditelju”, rekao je Čerkez nedavno za BHRT.

Kazne od 100 do 1000 KM

A Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti definisano je da, između ostalog, obavezna imunizacija obuhvata sistematsku imunizaciju djece i omladine određenog uzrasta.

Imunizaciju sprovode zdravstvene ustanove koje vode evidenciju, a ukoliko roditelj ili staratelj odbije da izvrši sistematsku imunizaciju, zdravstvena ustanova ima obavezu da o tome obavijesti zdravstvenu inspekciju.

„Dalji postupak podrazumijeva službeno pozivanje roditelja da se izjasni da li i dalje odbija vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, kao i na novčane kazne koje zakon predviđa”, kaže za DW načelnik Odjeljenja za odnose sa javnošću Inspektorata Republike Srpske, Dušanka Nikolić. U prošloj godini izdata su, kako kaže, 22 prekršajna naloga za roditelje koji su odbili obaveznu vakcinaciju djece i podnešene 24 prekršajne prijave nadležnim sudovima.

„Zakonom je definisano da novčana kazna za roditelja, koji odbije da vakciniše dijete vakcinom iz programa sistematske imunizacije, iznosi od 100 do 1000 maraka, s tim što inspektor ima ovlaštenje da izda samo najnižu zakonom propisanu kaznu”, kaže Nikolić, ističući da cilj nije kažnjavanje već zaštita djece od zaraznih bolesti, apelujući na roditelje da ispoštuju ovu zakonsku obavezu.

Ograničenje za vrtiće

Nema dileme da se ove zarazne bolesti, koje su obuhvaćene obaveznom imunizacijom, najbolje preveniraju vakcinom, kaže epidemiolog iz Mostara Nermin Avdić. Poziva roditelje da shvate ozbiljnost situacije.

„Da ne čekamo neke teže slučajeve ili sa nekim teškim ishodima kao što se desilo u Crnoj Gori, Rumuniji, sa nekoliko smrtnih slučajeva, da bi tek onda podigli vakcinalnu pokrivenost”, kaže Avdić, navodeći da su pored morbila zabilježeni i slučajevi pertusiusa odnosno velikog kašlja – dječije bolesti koja je takođe obuhvaćena obaveznom imunizacijom.

„Mi smo u Mostaru uveli vakcinalni karton, gdje djeca, da bi bila upisana u vrtić, moraju biti potpuno imunizovana. Djecu, koja nisu vakcinisana, ne smijemo uvoditi u kolektive. To nije kazna, nego ih ne smijemo uvoditi zbog unosa bolesti o kojima govorimo”, kaže Avdić.

Prema podacima Instituta zdravlja Federacije, u ovom entitetu zabilježeno je preko 150 slučajeva velikog kašlja, dok je u Republici Srpskoj taj broj upola manji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj vakcinisanih u BiH trenutno je najniži u regionu i svake godine je u padu, a posebno zabrinjava svega 60 odsto vakcinisanih sa obje doze vakcine protiv morbila.

Piše: Dragan Maksimović / DW

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti