23.06.2024.
HomeNovostiDijagnoza: “Mi smo bolesno društvo, kvalitetni su sklonjeni, zasjele su kabadahije”

Dijagnoza: “Mi smo bolesno društvo, kvalitetni su sklonjeni, zasjele su kabadahije”

Najdepersivniji dan u godini je iza nas. Treći ponedeljak u januaru ili plavi ponedjeljak prilika je da se zapitamo koliko smo, zaista, depresivno društvo i koliko brinemo o mentalnom zdravlju? Struka tvrdi da se situacija popravlja, ali zabrinjava to što stručnu pomoć sve više traže mladi i djeca.

Vraćanje svakodnevnim obavezama, sabiranje troškova i prazni novčanici nakon što je novogodišnje blještavilo iščezlo, okidač su za podložnost negativnim osjećajima, kaže struka.

“Pri tome smo nekako za Novu godinu bili bombardovani određenim idejama, nekim velikim promjenama, koje već duže vrijeme želimo. Međutim, ovaj ponedjeljak donosi da već danas novogodišnje želje, ideje, ciljevi polako posustaju”, kazala je Slađana Cvjetković, psihotarapeut.

Melanholija je dodatno pojačana nevremenom, koje, baš danas, pokazuje svu svoju prirodnu neumoljivost. Stoga i ne čudi što bi većina građana ovaj dan samo prespavali. Jesu li depresivni, pitali smo i korisnike društvenih mreža.

Međutim, ono što izaziva treći ponedjeljak u januaru, ali i sam januar, koji se smatra i najdužim mjesecom u godini, više se poistovjećuje sa trenutnim neraspoloženjem, nego sa depresijom, saglasna je struka.

“Mi, u našem govoru, olako koristimo riječ “depresija”. Depresija je jedno ozbiljno stanje, za koje je potrebna ozbiljna dijagnostika i to traje izvjesno vrijeme, prati ga osjećaj bespomoćnosti, beznadežnosti…”, navela je Cvjetković.

I to nažalost nije rijetkost. A nije ni čudo što su građani BiH sve više podložni depresiji, kojoj pogoduje izloženost teškoj materijalnoj situaciji, ali i samom društveno-političkom kontekstu.

“Mi smo bolesno društvo. Svi oni koji su pozitivni, oni koji imaju kvalitete, vrline, itd., čini se, u dobroj su mjeri pomaknuti i gurnuti u stranu. Ne dozvoljava im se pristup, a zasjele su kojekakve kabadahije, kojekakve moralno upitne osobe”, istakao je Omer Ćemalović, psihitjatar i forenzički vještak.

No, tješi to što mentalno zdravlje nije više tabu tema. Građani sve više razvijaju svijest o ovom problemu i u skladu s tim traže stručnu pomoć. Ipak, zabrinjava to što se sve više radi o mladima i djeci.

“Razlozi su različiti. Imamo veliki broj sugrađana, kako odraslih, tako djece, koji se javljaju s različitim poteškoćama, od anksioznosti, depresije, drugih problema, ali uglavnom, povećan je broj”, kazala je Mirela Hadžić, psihotarapeut pri Centru za mentalno zdravlje.

Pomoć nude i volonteri zaposleni u savjetodavnoj liniji Plavog telefona BIH. Tokom prošle godine primili su više od 14 700 poziva, dok je u posljednja dva i po mjeseca, više od dvije i po hiljade poziva i oko 500 upita upućeno prema ovoj liniji. Razlog su depresija, usamljenost i suicidalne misli.

Prodaja antidepresiva koja je u proteklih pet godina povećana za 14% , potkrepljuje slutnje Svjetske zdravstvene organizacije da bi do kraja decenije, svaka treća osoba mogla patiti od poremećaja mentalnog zdravlja.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti