Bivši visoki predstavnici traže brzi i nebirokratski prijem BiH u EU i slanje NATO snaga

0

Bivši visoki predstavnici Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko traže od Evropske komisije da BiH “brzo i nebirokratski” bude primljena u EU. Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

Smatraju i da Srbiji “treba oduzeti status kandidata za učlanjenje”.

“24. februar 2022. predstavlja crni dan u historiji Evrope, jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”.

Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve, prenosi DW.

Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi Milorad Dodik i Aleksandar Vučić mogli da iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu.

“Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga, njeguju veoma bliske odnose s Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo”, navode oni u zajedničkom pismu Ursuli von der Leyen.

Pregovori o učlanjenju bez odgađanja

S obzirom na to da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama Zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odgađanja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih 6 dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz-Schillinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

“EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Schwarz-Schilling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-ih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Inzko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča, a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH.

“Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa”, kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga veoma drago.

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO-a i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži “snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina”. Od njega traže i da “poduzme neophodne korake u cilju sprečavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine”.

“Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Inzko.

Inzko ne vjeruje da se “Putin i Lavrov ujutro bude s mislima o Banjoj Luci” ali to ne mora da znači da se ona jednog dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

Stoga visoki predstavnici traže slanje NATO trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: “Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH, Moldavija i Gruzija, kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

Srbiji oduzeti status kandidata?

Inzko i Schwarz-Schilling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na Twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji “diskvalifikuje iz procesa učlanjenja”, kao i da “za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

“Slažem se s Carlom Bildtom”, kaže Valentin Inzko za DW i dodaje: “Ali mogao je to reći i ranije”.

“Želim podsjetiti da je jedan drugi političar – naime Heiko Maas (bivši njemački šef diplomatije) 28. oktobra 2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca”.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen, kao zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu. Generalna konzulica i rođena Mostarka Višnja Lončar, na čiju je inicijativu prvi put na tom mjestu obiježeno 30 godina državnosti BiH, je za DW izjavila:

“Rat u Ukrajini je strašan, ali kod nas u BiH niko nema prava da izgovori tu riječ, a kamoli da njome prijeti. Mi skupa s imamima, fratrima i pravoslavnim sveštenicima slavimo Dan nezavisnosti i niko nas neće razdvajati”.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here