BiH najvjerovatnije neće biti na dnevnom redu evropskog samita krajem ovog mjeseca, saznaju “Nezavisne”.
Naime, prvi veliki godišnji samit evropskih lidera, koji se svake godine održava u martu, obično postavi prioritete kojima će se EU baviti narednih godinu dana i na osnovu agende i zaključaka koji se usvoje može se predvidjeti nivo interesa i angažovanja evropskih instititucija. Kako nam je rečeno, EU i dalje očekuje od BiH da implementira 14 preporuka iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU. Iako je nesumnjivo da je od objavljivanja tog mišljenja do izvještaja o napretku BiH, koji je objavljen u oktobru prošle godine, ostvaren izvjestan napredak, poput održavanja izbora u Mostaru, uspostavljanja parlamentarnog tijela za evropske integracije i ukidanja smrtne kazne u RS, u mišljenju prošle godine EU je kritikovala BiH za vrlo mali politički napredak na gotovo svim ostalim poljima. Iz tog razloga je Delegacija EU, odnosno Kancelarija specijalnog predstavnika EU, zajedno s ostalim partnerima iz Kvinte, krajem prošle godine značajno povećala pritisak na reforme u oblasti pravosuđa.
Na pitanje koje smo uputili Savjetu EU, odgovorili su nam da još nije izvjesno koje će se teme naći na agendi evropskih lidera narednog mjeseca, a poslali su nam provizornu godišnju agendu za 2021. godinu.
“Ovo je veoma načelna i preliminarna agenda koja se u svakom trenutku može promijeniti. Nacrt agende obično se napravi tri do četiri sedmice uoči samita”, rečeno je “Nezavisnim” u toj instituciji.
Prema preliminarnoj agendi lidera, glavne teme na samitu narednog mjeseca će biti situacija u Rusiji, digitalno tržište i digitalni porezi, jedinstveno tržište i industrijske politike. Ostale teme na ostalim samitima uključuju samit o istočnom susjedstvu, situaciju u vezi s kovidom i vakcinama, samit s Indijom, ekologija i zelena agenda, budući odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom i Amerikom te Kina i ostali globalni izazovi.
Jedan od naših pouzdanih diplomatskih izvora u Briselu nam je rekao da i dalje postoji konfuzija u vezi s njemačkim planovima o njemačkom kandidatu za novog visokog predstavnika, te da ambasadori stalnih predstavnika zemalja članica od Njemačke još nisu dobili zvanične informacije.
Jedan od razloga za to je, kako nam je pojašnjeno, činjenica da je Njemačka čekala sa zvaničnim otkrivanjem kandidata dok novi američki predsjednik Džo Bajden nije preuzeo dužnost, kao i da obavi konsultacije s članicama Savjeta za sprovođenje mira.
Kako saznajemo, Kristijan Šmit, kandidat za novog visokog predstavnika, u narednom periodu želi razgovarati sa svim zainteresovanim predstavnicima i u BiH i u međunarodnoj zajednici o svojim planovima, a trenutno vodi razgovore s američkim tink-tankovima i udruženjima, kao i s predstavnicima bošnjačkih udruženja s predstavništvima u sjevernoj Americi.
Očekivanje je da će Šmita predstaviti kao zvaničnog kandidata narednog mjeseca.
Faris Kočan, analitičar i spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne” kaže da će se EU fokusirati na vlastite izazove koji se odnose na kovid i odnose s drugim zemljama i da je za očekivati da će zapadni Balkan i BiH uključivati kao dio tih globalnih inicijativa, više nego se regionom baviti kao zasebnom temom.
Ističe da će veliki projekti, poput digitalizacije i zelene transformacije, biti prilika za partnerske projekte zemalja EU koje nisu daleko napredovale u ovoj oblasti i žele investirati sa zemljama zapadnog Balkana.
“Na takav način možemo na mikro nivou stvarati dobre prakse, koje onda mogu preći na nacionalnu razinu i polako mijenjati čitavu paradigmu vođenja, upravljanja i uloge pojedinca u društvu. Što je najbitnije, reforme ne dolaze izvana nego iz vlastitog okruženja i znanja. Na takav način vidim budućnost procesa proširenja – zajednčki projekti, napori i dostizanje standarda”, rekao je Kočan.