Odluka Centralne banke BiH, kojom se propisuju veće naknade na iznos rezervi koje komercijalne banke imaju, koštaće banke u BiH oko 6,5 miliona KM, a nije isključena mogućnost da se taj dodatni trošak banaka prebaci i na klijente.
Inače, Upravni odbor Centralne banke BiH nedavno je donio Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve koja se primjenjuje od 1. juna.
Odlukom je propisano da CBBiH na računu rezervi banke u obračunskom periodu na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti ne obračunava naknadu. Međutim, na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom, kao i na sredstva iznad obaveznih rezervi obračunavaće se naknada po stopi koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.
Praktično, Centralna banka BiH propisala je veće naknade za komercijalne banke i tu nema ništa sporno osim što je vrijeme u kojem su to uradili problem za same banke jer se odluka primjenjuje od 1. juna, i banke taj trošak nisu planirale u ovoj godini.
“Teoretski bi se moglo dogoditi da taj trošak banke prebace na klijente, ali mislim da se to neće dogoditi zbog odnosa ponude i potražnje. Klijenti imaju mogućnost te transakcije raditi sa bankama koje ne budu povećavale cijene, to i banke znaju, tako da mislim da neće podizati cijene”, rekao je Kutle.
Kada je riječ o samim troškovima banaka, oni će zavisiti od nivoa osnovice za obračun obavezne rezerve, a u samoj Centralnoj banci Bosne i Hercegovine nedavno su rekli da su troškovi naknade ekvivalentni troškovima koje CBBiH plaća na svoje investicije u inostranstvu na finansijskim tržištima evrozone.
Podsjećanja radi, banke u Bosni i Hercegovini u prošloj godini plaćale su isključivo naknadu na višak iznad obavezne rezerve koja je bila jednaka depozitnoj stopi Evropske centralne banke u visini od -50 baznih poena. Izmijenjenom odlukom ta naknada iznosi -60 baznih poena.
U 2020. godini banke su po osnovu navedene naknade platile 13,8 miliona KM, a višak koji budu trebali platiti od oko 6,5 miliona KM banke će, moguće je, pokušati nadoknaditi povećanjem naknada u obavljanju platnog prometa, zatim kroz povećanje naknada za držanje sredstava na računima iznad određenog iznosa, ali i mogućim povećanjem aktivnih kamatnih stopa privredi i stanovništvu.