Evropska komisija objavila je izvještaj o napretku kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na putu ispunjavanja svih potrebnih kriterija, piše agencija Reuters, koja navodi kako pregovori o pristupanju mogu trajati deceniju ili duže.
U nastavku je lista država koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU-a, a britanska agencija analizira njihov formalni status.
Ukrajina (kandidat od 2022)
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što ju je napala Rusija u februaru 2022. godine, a status kandidata dobila je u junu te godine. U decembru 2023. čelnici Unije su odlučili početi pristupne pregovore s Kijevom, a pregovori o članstvu otvoreni su u junu 2024.
Odnosi EU-a i Ukrajine sežu unazad gotovo 30 godina – EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine, a on je stupio na snagu 1998. Godine 2004. Ukrajina je postala prioritetni partner EU-a nakon što je “Narandžasta revolucija”, protiv izborne prevare i korupcije, signalizirala da je na putu prema integraciji s Unijom.
Proruski predsjednik Viktor Janukovič odbio je 2014. potpisati sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om, što je izazvalo Majdan revoluciju nakon koje je uslijedila ruska aneksija Krima. Sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om stupio je na snagu 2017.
Ukrajina je pojačala svoju težnju ka članstvu u EU od ruske invazije koja je počela u februaru 2022.
Moldavija (kandidat od 2022)
Evropska unija ima sporazum o pridruživanju s Moldavijom, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, od 2016. godine. Kišinjev je podnio zahtjev za članstvo u Uniji u martu 2022.
Kako bi napredovala do početka pristupnih pregovora, Evropska komisija zatražila je od Moldavije da reformira svoje pravosuđe, suzbije mito i organizirani kriminal, riješi se oligarha, reformira javnu upravu i finansije, uključi u odlučivanje civilno društvo i potakne zaštitu ljudskih prava.
Čelnici EU-a odlučili su početi pristupne pregovore s Moldavijom u decembru 2023. godine, a pregovori o članstvu počeli su u junu ove godine.
Turska (kandidat od 1999)
Dok je još bila službena država kandidatkinja, Turska je prije mnogo godina doživjela zamrzavanje pregovora o pristupanju, uglavnom zbog problema koji se odnose na ljudskih prava i vladavinu.
Ulazak Turske u EU, države od 85 miliona ljudi, trenutno nije dio političke rasprave.
Ankara je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji još u aprilu 1987, postala je država kandidat u decembru 1999, da bi pregovori o članstvu bili otvoreni u oktobru 2005.
Sjeverna Makedonija (kandidat od 2005)
Ova balkanska država je na putu ka EU od 2003. i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – individualno prilagođeni okvir za odnose – od 2004. godine.
Podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004, da bi postala država kandidatkinja u decembru 2005. godine.
Pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2022. nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi zadovoljila grčku osjetljivost. No, razgovori tek trebaju ozbiljnije početi zbog prigovora susjedne Bugarske u vezi s historijom i jezikom.
Crna Gora (kandidat od 2010)
Mala jadranska država podnijela je zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008.
Pristupni pregovori počeli su u junu 2012. i od tada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja pregovora – područja u kojima se kandidat treba ujednačiti sa zakonima EU-a – od kojih su tri privremeno dovršena.
Srbija (kandidat od 2010)
Najveća država Zapadnog Balkana identificirana je kao potencijalni kandidat 2003. godine, a od 2013. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u decembru 2008. i postala kandidatkinja u decembru 2010.
Pristupni pregovori počeli su 2012. Ukupno 22 od 35 poglavlja pregovora su otvorena, a dva su završena.
Albanija (kandidat od 2014)
Albanija je prepoznata kao potencijalni kandidat 2003. godine, dok je u aprilu 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Status kandidata dobila je 2014. godine
Pregovori o pristupanju službeno su počeli u julu 2022. nakon što je Tirana ispunila uvjete o promjenama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, obavještajnim službama i javnoj upravi. No, njeni pregovori tek trebaju početi ozbiljnije jer je EU spojila kandidaturu Albanije za članstvo s kandidaturom Sjeverne Makedonije, što zapravo znači da oboje zadržava Bugarska.
Bosna i Hercegovina (kandidat od 2022)
Bosna i Hercegovina je identificirana kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om od 2015. Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u februaru 2016. godine.
Kako bi počela pregovore o pristupanju, Bosna i Hercegovina mora provesti 14 prioriteta koje je postavila Komisija 2019. godine, a koji su fokusirani na demokratiju i funkcionalnost države, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.
U decembru 2023. čelnici EU-a odlučili su da će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Gruzija (kandidat od 2023)
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u martu 2022. godine, da bi Vlade EU-a dodijelile toj državi status kandidata u decembru 2023.
Od 2016. EU i Gruzija imaju sporazum o pridruživanju koji pokriva trgovinu.
Država koja čeka status kandidata
Kosovo (podnijelo zahtjev za članstvo u EU 2022)
Brisel je od 2005. godine isticao prilike za EU perspektivu za Kosovo, čak i prije proglašenja nezavisnosti te države od Srbije 2008. godine.
Ipak, ne priznaju sve države članice EU-a Kosovo kao nezavisnu državu. Od 2016. EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Prištinom, koji služi kao temelj za pristupni put.