U BiH je momentalno glavna tema rasprava o reformi izbornog zakona. Radi se o načelnom pravcu u kojem ide država i pitanju treba li jačati nacionaliste ili građansku državu. Evo šta o tome piše austrijski Standard.
„Željana Zovko očito se ne može odlučiti koju bi državu da predstavlja. Ranije je bila ambasadorica Bosne i Hercegovine a sada predstavlja Hrvatsku u Evropskom parlamentu. Mentalno je ona međutim još uvijek u svojoj domovini: Mostaru. U Evropskom parlamentu ona lobira za rasisttičko-šovinističke pozicije hercegovačkog HDZ-a. Ljudi poput Željane Zovko godinama ubjeđuju ostatak Evrope kako su Hrvati u BiH diskriminirani. Ali, radi se o tome da HDZ bude jedini predstavnik Hrvata u BiH”, piše austrijski list Standard u članku pod nazivom „Hrvati u EU agituju za nacionalističke ciljeve u BiH”.
List navodi kako je Zovko, pred završetak najnovijeg izvještaja Evropskog parlamenta o BiH podnijela brojne zahtjeve za njegovim promjenama, tražeći da se ne osudi samo revizionizam već i „unitarizam” – jačanje centralne države BiH. Razlog za to je, po pisanju Standarda što „mnogi takvi nacionalisti i danas, a to su htjeli i tokom rata, hoće svoju vlastitu hrvatsku teritoriju unutar BiH, zvanu Herceg-Bosna. „Oni zastupaju ideologiju po kojoj se ljudima upravlja odvojeno, prema rasističkim kriterijima. Za njih ne postoje građani već samo pripadnici etničkih grupa”, navodi Standard.
Intervencije EU-zastupnice Željane Zovko
I dok se u prvobitnoj verziji izvještaja EP upozorava na opasnost od ‚etno-nacionalističke‘ retorike, Zovko, koja je zamjenica predsjednika Odbora za vanjsko-politička pitanja u EP, je zamijenila riječi tako da upozorava od ‚unitarističke‘ retorike. U izvještaj unosi i da mora doći do promjene Izbornog zakona u BiH.
Standard konstatuje kako „lobiranje Željane Zovko, izgleda, daje rezultate” i potkrjepljuje to konstatacijom da dvije partije u BiH: HDZ i SDA , uz podršku delegacije EU i Amasade SAD, pregovaraju o reformi Izbornog zakona. Riječ je o provedbi odluke Ustavnog suda BiH iz 2016. o podjeli mjesta u Domu naroda FBiH kojom se, po pisanju Standarda, jačaju se rasističko-nacionalistički zahtjevi.
List ukazuje kako se u BiH ne provode ni odluke Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene ranije i “koje idu u suprotnom pravcu” – u pravcu građanske BiH, u kojoj bi se svi građani tretirali ravnopravno i u kojoj bi i Jevreji i Romi mogli biti birani kao članovi Predsjedništva (presuda Sejdić-Finci), na šta „nemaju pravo ni oni građani koji ne žele da se svrstavaju u etničke grupe”.
„To je razlog za žestoke debate o BiH i na međunarodnom planu”, konstatuje Standard i navodi kako Delegacija EU u BiH i Ambasada SAD kažu da se „Izborni zakon mora poboljšati kako ne bi nudio plodno tlo za razne igre i trikove.” Istovremeno list upućuje na jedan drugi interni dokumenat EU u kojem stoji da bi „promjena Izbornog zakona, otežala implementaciju presude Sejdić-Finci”.
„Nacionalisti odbacuju ustavne promjene u pravcu jačanja prava građana. Za promjenu Ustava, kako kažu, potrebne su višegodišnje konsultacije i inkluzivan pregovarački format. Ali ni za promjenu Izbornog zakona ne postoji većina”, piše Standard i citira šefa SDA Bakira Izetbegovića koji kaže kako od toga najvjerovatnije neće biti ništa jer su stavovi SDA i HDZ previše udaljeni.
Izetbegović navodno od početka nije bio za to da se pregovori o promjeni Izbornog zakona vode „u reduciranom formatu” – između njega i šefa HDZ BiH Dragana Čovića -, ali su na tome, kako ga citira austrijski list, „insistirali predstavnici međunarodne zajednice – jer je njima dvojici uspjelo da nakon toliko godina provedu izbore u Mostaru”.
Otvoreno je međutim pitanje koliko veliki pritisak će Čovićev HDZ i njihovi prijatelji u Briselu moći napraviti na EU i SAD, piše između ostalog Standard.
Može li novi visoki predstavnik napraviti promjene u BiH?
Na kraju članka, novinarka Standarda piše i kako je otvoreno pitanje, da li novi visoki predstavnik uopšte može dovesti do promjene politike u BiH. Ukazuje kako je EU godinama na njega gledala kao na konkurenta i da su Francuska, Njemačka i Italija stoga ranije željele da ukinu OHR.
„Zato je posebno interesantno što je upravo Njemačka kandidirala svog čovjeka za visokog predstavnika. Tim prije što u međunarodnoj zajednici ima i drugih mišljenja, jednako kao i onih koji se zalažu da visoki predstavnik, kao nekad, snažno intervenira i okonča prijetnje secesionizmom, napade na državu i pokopavanje pravosudnog sistema. Stoga svi gledaju sa isčekivanjem šta će poduzeti nova Bidenova administracija, ako uopšte nešto poduzme”, zaključuje Standard, a prenosi DW.