Austrijski list Der Standard piše da se ljudi u selima blizu Majevice već nekoliko godina plaše da bi strane kompanije mogle iskopavati litij i druge sirovine, tim prije što su već provedena istražna bušenja, prenosi Deutsche Welle.
Procjenjuje se, piše dalje list, da se ispod Majevice nalazi 1,5 miliona tona litijevog karbonata, 94 miliona tona magnezijevog sulfata i 17 miliona tona bora.
Der Standard podsjeća da je švicarska rudarska kompanija Arcore AG dobila dozvolu za istražno bušenje.
“Međutim, otpor stanovništva i lokalnih političara raste”, piše Der Standard.
List podsjeća da je 2023. godine osnovano udruženje “Čuvari Majevice” “jer se rudnik nalazi u blizini Lopara, grada s oko 3.000 stanovnika. Postoji i zabrinutost da bi rijeke Gnjica i Janja mogle biti onečišćene.”
“Prema planovima, iskopavanje bi trebalo započeti 2028. godine. Arcore i kanadsko-njemačka kompanija Rock Tech Lithium prošle su godine sklopili sporazum o zajedničkom ulaganju.
Arcore će litijem opskrbljivati tvornicu za preradu Rock Tech u Gubenu u Njemačkoj, blizu Berlina. Njemačka automobilska industrija trebala bi se opskrbljivati litijem za 500.000 električnih vozila godišnje.
Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu. Jer najmoćniji čovjek u entitetu Republika srpska, šef SNSD-a Milorad Dodik se nada međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu”, piše Der Standard.
Podsjeća da je Dodik na listi sankcija Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Litvanije, Poljske i Slovenije, te da je donedavno bio sankcionisan i od SAD-a, ali su mu te sankcije ukinute na osnovu “dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom”.
List tvrdi da je Dodik, između ostalog, “Trumpu ponudio sporazum o eksploataciji mineralnih sirovina po uzoru na Ukrajinu, što je značilo pristup ključnim sirovinama u zamjenu za podršku”.
Dalje se u tekstu navodi da Majevica nije jedina planina koju međunarodna preduzeća imaju na oku kako bi crpila sirovine.
“Na Ozrenu, na primjer, problem su ležišta nikla. Ali i ovdje su se protiv toga udružile lokalne inicijative. Hoće li se neki od projekata realizirati ovisi o jednom ključnom uslovu: razjašnjenju državnog vlasništva.
One snage, koje žele oslabiti ili uništiti državu, žele da državna imovina pripadne dvjema konstitutivnim entitetima, dok druge žele da pripada cijeloj državi. Sve dok ovo pitanje ostane neriješeno, ne mogu se izdati rudarske dozvole.
Američka vlada pod vodstvom Donalda Trumpa želi što prije razjasniti pitanje državnog vlasništva. Jer američke kompanije žele izgraditi plinovod i tri plinske elektrane kako bi Bosnu i Hercegovinu učinile ovisnom o američkom LNG-u”, rezimira Der Standard.
Potom se špekuliše da “stoga nije isključeno da će pritisak na Crishocka (v.d. visokog predstavnika u BiH) u nekom trenutku postati toliko jak da će iskoristiti svoje ovlasti u Bonnu kako bi “razjasnio” državnu imovinu bez demokratske odluke u parlamentu.
“EU, koja se protivi američkim planovima za plinovod jer su u suprotnosti s energetskom tranzicijom, u ovoj situaciji čini se relativno nemoćnom. Američki planovi za plin su direktno povezani s interesima evropskih i međunarodnih kompanija za sirovine”, piše Der Standard.
– Većina potencijalnih rudnih područja za sirovine nalazi se na državnoj teritoriji. Ako se državna imovina dodijeli entitetima, bojimo se da će i područja s potencijalnim rudarskim projektima biti rasprodana – prenio je Der Standard izjavu stručnjaka za energetiku u Aarhus centru Denisa Žiška.
“Iz otpora prema iskorištavanju sirovina i straha od onečišćenja okoliša, širom zemlje sada se pojavila mreža političkih pokreta. Pokreće je duboko nepovjerenje prema administraciji i političkim elitama.
Ljudi smatraju da su korumpirani političari uvijek spremni mijenjati zakone kako bi se obogatili i da se ekološki standardi ne ispunjavaju jer su vlasti, odgovorne za njih, infiltrirane političkim interesima. I vjerovatno nisu daleko od istine”, navodi se u tekstu.
List potom navodi primjer općine Jezero, nedaleko od izvora rijeke Plive, konstatujući da je tu “strah posebno veliki”.
“Australska kompanija Lykos Metals (ili Yugo Metals) između dubokih zelenih planina i izvora ledene vode traži zlato, srebro, bakar, olovo, cink i barit.
Na početku istražnog bušenja, ljudima je obećan prosperitet, ali onda je riječno korito postalo sivo. Sada su mnogi zabrinuti da bi njihove rijeke, Pliva i Vrbas, koje opskrbljuju regiju pitkom vodom, mogle biti zagađene”, piše Der Standard.
Dalje se u tekstu govori o primjeru Vareša “gdje kanadska kompanija Dundee Precious Metals iskopava metale od 2023. godine”.
“Zemljište na kojem se nalazi rudnik u blizini Vareša također je većim dijelom u državnom vlasništvu. Federacija BiH je ipak izdala dozvole. Međutim, nedostajale su potrebne dozvole za krčenje šuma”, navodi Der Standard.
To je, prema ocjeni lista, međutim, sada najmanji od problema.
“Povišene koncentracije olova u krvi radnika i stanovnika otkrivene su više puta. Trenutno nije moguće utvrditi potječe li olovo iz novog rudnika ili je posljedica decenija rudarske aktivnosti.
Povišene koncentracije olova mogu oštetiti živčani sistem i mozak. A u Varešu se upravo iskopavaju olovo, cink i srebro. Osim potencijalnih zdravstvenih rizika, lokalne zajednice imaju malo koristi od rudnika: dobijaju samo dva eura po toni iskopane rude.
Međutim, rudnik podržavaju strane diplomate u zemlji. Mnogi stanovnici Vareša također su sretni što ovdje ponovno ima radnih mjesta i razvoja”, piše list, te navodi da organizacije za zaštitu životne sredine i lokalno stanovništvo zahtijevaju da Dundee Precious Metals i vlada osiguraju poštovanje zdravlja ljudi i okoliša.
“Hoće li pritisak civilnog društva biti dovoljan? To će biti presedan za poštivanje zakona i ekoloških standarda u drugim rudarskim projektima”, zaključuje se na kraju teksta.