Dok u Ukrajini bjesni rat, više od 1.500 kilometara dalje u Bosni i Hercegovini promatrači upozoravaju da Rusija raspiruje separatizam što bi moglo nagovijestiti probleme za tu duboko podijeljenu zemlju, piše France Presse.
Od kraja rata u kojem je od 1992. do 1995. poginulo gotovo 100.000 ljudi, BiH se sastoji od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, prenosi Hina.
Međutim, jačaju bojazni da bi taj aranžman koji je desetljećima sačuvao mir u BiH mogao biti u opasnosti.
Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik, koji ne taji da se divi Vladimiru Putinu s kojim ima bliske odnose, sve glasnije govori o svojim secesionističkim ciljevima, za što mnogi vjeruju ima podršku Kremlja.
Zvono na uzbunu zbog situacije u zemlji nedavno je oglasio američki demokratski senator Chris Murphy, koji je tokom turneje Balkanom ocijenio kako je ovo “jako zabrinjavajuće vrijeme za Bosnu”.
“Kako se Putina stišće u kut, on će potražiti druga mjesta kako bi pokušao upisati pobjede. A jedno od njih mogla bi biti Bosna”, rekao je za CNN.
Rusija stoljećima njeguje duboke bratske odnose sa Srbima na Balkanu, koji se temelje na njihovu slavenskom i pravoslavnom nasljeđu te čvrstim savezništvima tokom svjetskih ratova u 20. stoljeću.
Intervencija NATO-a na Balkanu 1990-ih, prvo u Bosni a potom protiv Srbije tokom rata na Kosovu, za Kremlj je bila ponižavajuća provokacija.
Povećanje utjecaja
Rusija od tada nastoji povećati svoj utjecaj na terenu s bosanskim Srbima.
U izjavama koje su bile na tragu Putinove retorike pred napad na Ukrajinu, ruski ambasador u Sarajevu upozorio je da će Rusija “reagirati” ako BiH uđe u NATO.
Ambasada je također upozorila zapadne zemlje da ne poduzimaju ništa što bi moglo destabilizirati BiH.
Moskva redovito kritizira visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, dužnosnika koji nadzire poštovanje mirovnih sporazuma koji su okončali rat, tražeći da se tu dužnost ukine.
Rusija je nedavno kritizirala “sve češće pokušaje da se preinače načela” mirovnih sporazuma “na korist EU-a i NATO-a i na štetu” bosanskih Srba.
Kontinuirana podrška RS-a Moskvi spriječila je BiH da slijedi zapadne zemlje u sankcioniranju Rusije nakon invazije na Ukrajinu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u martu da je BiH među potencijalnim metama ruske intervencije.
Potezanje konopa
“Jasno je da Rusija u BiH otvoreno raskida sa zapadom”, rekao je Florian Bieber, stručnjak za Balkan na Univerzitetu u Grazu.
Zapadna “pasivnost” stvorila je nestabilnost u zemlji omogućivši Dodiku da s godinama prijeđe nekoliko crvenih linija, dodao je.
Srećko Latal, urednik regionalne mreže Balkan Insight koja se bavi istraživačkim novinarstvom, rekao je da su vanjski igrači popunili vakuum.
“Balkan je prije svega destabiliziralo odsustvo Evropske unije” koja je omogućila trećim stranama da uskoče, rekao je za AFP.
“Prisustvo Rusije i bilo koji drugi strani utjecaj – kineski, turski ili nekih zaljevskih zemalja – posljedica su toga”.
No nedavno, s obzirom da je Evropa nervozna, zapad se vratio.
Washington je u januaru nametnuo Dodiku nove sankcije, optuživši ga da prijeti stabilnosti regije nakon što je odlučio povući se iz središnjih državnih institucija uključujući vojsku, pravosuđe i porezni sistem.
Ujedinjeno Kraljevstvo ga je slijedilo u aprilu, optuživši Dodika da “namjerno potkopava teško postignuti mir u BiH” s Putinovim odobrenjem.
EU nije uveo sankcije, ali je gotovo udvostručio svoju vojnu nazočnost u Bosni kao “mjeru opreza”, po Antonu Wesselyju, zapovjedniku EUFOR-a.
Prirodni saveznik
“Izgleda da je ta ruska prijetnja zaista prisilila SAD i EU da zauzmu ozbiljniji pristup i da shvate situaciju u Bosni i ostatku Balkana”, rekao je Latal.
Moskva desetljećima njeguje ključne odnose na Balkanu kako bi sačuvala utjecaj u Evropi, posebno u zemljama s velikim pravoslavnim zajednicama kao što su Srbija, Crna Gora i BiH.
“Rusija ima dovoljno lokalne infrastrukture i lokalnih sljedbenika širom Balkana” da pokuša dodatno destabilizirati regiju “ako to želi”, rekao je Latal.
Hiljade srpskih veterana u međuvremenu su jasno dali do znanja kome su privrženi na protestima u Banjoj Luci početkom ovog mjeseca.
Omotan u zastavu bh. entiteta Republike Srpske, Aco Topić (69) rekao je da bi dao život za Dodika, ističući da je on čovjek “od principa”.
“Ko bi nam drugi mogao pomoći ako ne Putin”, rekao je, držeći poster Dodika, Putina i kineskog predsjednika Xija Jinpinga.
“Rusija je naš prirodni saveznik i nikada nas neće iznevjeriti”, dodala je Danica Mičević, 54-godišnja javna službenica.
“Nije Rusija ta koja želi destabilizaciju ovdje, želi je zapad”.