Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u petak je dobrovoljno došao u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji branioca, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo napada na ustavni poredak, potvrđeno je iz Tužilaštva BiH.
U zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH navodi se da je, na zahtjev Tužilaštva, Sud Bosne i Hercegovine ukinuo mjeru pritvora Miloradu Dodiku, te mu izrekao mjeru obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Ranije je Dodik odbijao doći na saslušanje, a Interpol je odbio zahtjev Suda BiH da za njim raspiše crvenu potjernicu.
MUP RS-a je ranije spriječio pripadnike Državne agencije za istrage i zaštitu da ga uhapse u Istočnom Sarajevu. Dodik je, uprkos potjernici, više puta prelazio državnu granicu.
Kako se navodi u zajedničkom saopštenju, izrečene mjere zabrane po ovom rješenju mogu trajati dok za istim postoji potreba ili do drugačije odluke Suda.
Kontrola opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane vršit će se po isteku svakih dva mjeseca.
“Osumnjičeni je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ukoliko prekrši obaveze iz određenih mjera zabrane”, zaključeno je u saopštenju Suda i Tužilaštva BiH.
Napad na ustavni poredak
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 26. februara 2025. godine prvostepenu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina.
Presuda je donesena zbog krivičnog djela neprovođenja odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti u vezi sa donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u.
Nakon presude, vlasti RS-a reagirale su “nezapamćenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, kako je u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a napisao visoki predstavnik Christian Schmidt, usvajanjem zakona koje suštinski zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriji entiteta Republika Srpska.
Schmidt je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija. Ustavni sud BiH je privremenim mjerama suspendirao ove zakone, a Dodik je najavio planove za podnošenje nacrta novog ustava Republike Srpske.
Politička kriza u BiH
Poslije izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i Tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.
Početkom aprila Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje van snage zakona o VSTV-u RS-a, uz obrazloženje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović, donošenjem pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a, nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku – što povlači krivičnu odgovornost.
Ustavni sud je i druge zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS-a pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića. Sud Bosne i Hercegovine je kasnije raspisao potjernicu, dok je raspisivanje Interpolove potjernice odbijeno.
Dodik je u međuvremenu nekoliko puta prelazio granicu BiH, ali nije poznato na koji način. Putovao je u Srbiju, Izrael i Rusiju, te se vraćao u Bosnu i Hercegovinu.
Nekoliko evropskih zemalja (Njemačka, Austrija, Poljska, Litvanija) uvele su sankcije Dodiku ili mu zabranile prelazak preko teritorija ovih zemalja.