Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu je tokom prvih pet mjeseci ove godine veći za skoro 14 puta u odnosu na izvoz, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Tako je ove godine najviše uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 135 miliona KM.
Slijedi uvoz svinjskog mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 46 miliona KM, pa mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za oko 23 miliona KM.
Sa druge strane, najviše je izvezeno mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za nešto manje od 14 miliona KM, pa mesa i jestivih mesnih klaničkih proizvoda za oko 1,5 miliona KM, te svinjskog mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 775.000 KM.
Kada su u pitanju države, najviše mesa i mesnih prerađevina uvezeno je iz Nizozemske, i to za oko 54 miliona KM.
Nakon Nizozemske, mesa je najviše u pet mjeseci ove godine došlo iz Italije, i to za 52 miliona KM, pa Poljske za oko 18,5 miliona KM.
Najviše je izvezeno u Crnu Goru, za 8,7 miliona KM, Srbiju za oko 2,5 miliona KM, te Hrvatsku 1,7 miliona KM.
U podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH piše i da je tokom cijele prošle godine uvezeno mesa i mesnih prerađevina za oko 590 miliona KM, dok je izvezeno ovih proizvoda za 46,2 miliona KM.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, rekao je da je ovoliki uvoz nepotreban, da ugrožava domaću stabilnost i opštu sigurnost u ishrani.
“Ovo pravi ogromnu neravnotežu između uvoza i izvoza, te samim tim i manju ekonomsku dobit. Imamo neiskorištene resurse, a preveliki uvoz iz godine u godinu sve više ugrožava domaću proizvodnju”, naveo je Maljčić.
On kaže da je nemoguće da je meso skuplje u ponudi stanovništvu u Evropi iz koje se uvozi, nego nama.
“Niko nam ne može objasniti kako to da nas Evropska unija voli i daje nam subvencionisano meso. Konstantno govorimo da su to ogromne manipulacije. Uvoz smrznutog mesa nam dolazi nakon isteka šest mjeseci, što je zabranjeno u upotrebi u Evropskoj uniji. Mi smo u rangu evropskih kućnih ljubimaca, jer kućni ljubimci u EU jedu smrznuto meso starije od šest mjeseci. Kod nas se nigdje ne može vidjeti rok trajanja mesa, odnosno “upotrebljivo do”. Radi se jedna opšta manipulacija. Datum klanja i koliko traje svježe konzumno meso, to kod nas nije regulisano, potrošači to ne znaju. To su neviđeni propusti koji utiču na zdravlje ovog stanovništva, na ekonomiju, a samim tim i veći broj farmera i ljudi koji su ugroženi tim. O ovome treba pričati što više i upozoravati javnost”, objasnio je Maljčić.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, kaže da se stočni fond ne može planirati za godinu ili dvije, već unaprijed pet do 10 godina.
“Gubimo seosko stanovništvo, mladi odlaze, nema ko da radi. Brisel diktira stanje, nije to do nas. Namjerno se to radi, da se uništi naš stočni fond kako bi se uvozio taj njihov otpad”, naveo je Banjac.