Senat Univerziteta u Tuzli trebao bi ove sedmice donijeti konačnu odluku o izboru kandidata u sva naučno – nastavna zvanja za užu naučnu oblast Komunikologija na Filozofskom fakultetu, bez zasnivanja radnog odnosa po konkursu koji je objavljen 26. marta ove godine.
Bodovanje kandidata
Na konkurs su se prijavila dva kandidata, dr. sc. Vesima Čičkušić i dr. sc. Damir Šehanović. Odlukom Naučno – nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta imenovana je tročlana Komisija u sastavu dr. sc. Zarfa Hrnjić Kuduzović, vanredna profesorica (predsjednica Komisije), dr. sc. Amela Delić Aščić, docentica i dr. sc. Šejn Husejnefendić, docent. Uvidom u biografiju kandidata i nakon bodovanja njihovih referenci, Komisija je Čičkušić dodijelila 37 bodova, a Šehanoviću 15, te ju je predložila za izbor.
Čičkušić je dugogodišnja glavna kantonalna inspektorica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona (KUIP TK), koja je, između ostalog, nadležna za inspekcijski nadzor nad radom svih visokoškolskih ustanova u tom kantonu, uključujući i Filozofski fakultet.
Na osnovu podataka iz biografije vidljivo je da je Čičkušić na Filozofskom fakultetu izabrana u februaru 2014. u saradničko zvanje više asistentice-spoljne saradnice za užu naučnu oblast Masovni mediji na pet godina. U tom trenutku je već sedam godina radila kao glavna kantonalna inspektorica.
Međutim, niko tada, kao ni sada, uključujući i Komisiju, nije vidio ništa sporno u tome, niti potencijalni sukob interesa, što je Čičkušić uz posao glavne kantonalne inspektorice bila i spoljna saradnica na fakultetu koji KUIP nadzire, a gdje je sada konkurisala. U biografiji koju je dostavila Komisiji, između ostalog, navodi da je “radni angažman ostvarila u Kantonalnim organima državne službe 1.11.2007. na mjestu državnog službenika na kojem je i danas, ne precizirajući da je na funkciji glavne kantonalne inspektorice.
U Zakonu o državnoj službi u TK, u članu 30. jasno se navodi da državni službenik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa s njegovim službenim dužnostima. Ne smije obavljati dodatnu dužnost, djelatnost ili biti na položaju za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovodilac organa državne službe.
– Što se tiče ove situacije Ured za borbu protiv korupcije nije formalno-pravno nadležan da utvrdi eventualno postojanje sukoba interesa. Ovdje ne govorimo o sukobu interesa u smislu zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH, ne radi se o javnoj funkciji. Ovdje bi se moglo raditi o potencijalnom sukobu ličnih interesa sa interesima službe, a koliko sam upoznat, procedura po ovom konkursu nije okončana, rekao je za naš list Muamer Šljivić, sekretar u Uredu za borbu protiv korupcije Tuzlanskog kantona.
Dr. sc. Sead Nazibegović, dekan na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, kratko nam je rekao da je konkurs još u toku.
– Kako komentirati, davati zaključke i prejudicirati bilo šta prije odluke i žalbenog roka odnosno bilo čega što slijedi po Zakonu o visokom obrazovanju i Statutu Univerziteta, kaže Nazibegović.
Kontaktirali smo i dr.sc. Čičkušić koja nam je rekla da bi voljela da su u fokusu reference kandidata prilikom izbora u zvanje, dodajući da su po važećem zakonu naučno – istraživački rad izuzeti od bilo kakvog sukoba interesa.
Ipak, u cijeloj ovoj priči, reklo bi se, posebnu ulogu imala je predsjednica Komisije Hrnjić Kuduzović. Na osnovu priložene dokumentacije kandidata, a što budi sumnje u regularnost i objektivnost cijelog postupka, jeste to da je Čičkušić ostvarila saradnju u nekoliko navrata sa Hrnjić Kuduzović sa kojom je u koautorstvu objavljivala stručne i naučne radove.
Jedan od tih radova (Hrnjić Kuduzović, Z. i Čičkušić, V. (2018). Preferirane karakteristike vijesti u kulturi klika: Zanimljivost, imedijatnost i sažetost, Sarajevski žurnal za društvena pitanja 7(1-2): 57-81.), Komisija je priznala Čičkušić kao relevantan naučni doprinos, a priznat joj je i angažman na izvođenju nastave na predmetima koje je, između ostalih, držala Hrnjić Kuduzović. Sve skupa dodatno ukazuje na potencijalni sukob interesa i povlašten tretman u ocjenjivanju stručnih kvalifikacija.
Kada je riječ o Šehanoviću, Komisija je kao nerelevantnu za izbor odbacila njegovu knjigu Biti celebrity koja je objavljena u četiri zemlje regiona i uvrštena kao dopunska literatura na nekoliko fakulteta u BiH i regionu. Osim toga, Šehanović posjeduje nastavno-naučno zvanje docenta stečeno na Sveučilištu u Mostaru, ali mu nije bilo priznato kao prednost u postupku izbora.
Validnost doktorata
Također mu nije priznato prethodno održano pristupno predavanje, dostavljen ovjeren izvještaj komisije, zbog čega je, kako saznajemo, bio primoran ponovo ga održati 13. maja ove godine pred komisijom i studentima u Tuzli.
I za kraj, da apsurd bude veći, Oslobođenju je potvrđena informacija da je u Kantonalnom sudu u Mostaru Hrnjić Kuduzović pravosnažno osuđena za klevetu. Ona je, kako nam je rečeno, bez dokaza negirala validnost doktorata Semine Hadžović Ajvaz sa Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, za što je osuđena.
Piše: Amela Lončarić / Oslobođenje