U danima koji su prethodili papinskoj konklavi, koja je u četvrtak završila izborom Roberta Francisa Prevosta (69) za papu Lava XIV, urednik portala Katoličke crkve Crux napisao je:
„U osnovi, postoje tri kvalitete koje kardinali traže svaki put kad moraju procijeniti potencijalnog papu. Žele misionara, nekoga ko može predstaviti vjeru u pozitivnom svjetlu; državnika, nekoga ko se može suočiti na globalnoj sceni s ličnostima poput Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga i ostati na visini zadatka; i upravitelja, nekoga ko može preuzeti kontrolu nad Vatikanom i osigurati efikasno funkcionisanje, uključujući suočavanje s njegovom finansijskom krizom.“
„Postoji čvrst argument da Prevost zadovoljava sve tri kategorije“, zaključio je John L Allen Jr.
Finansije Vatikana doista su u haotičnom stanju i, iako je papa Franjo postigao određeni napredak u rješavanju teškog problema iskorjenjivanja korupcije, nije uspio eliminisati finansijski deficit Vatikana. Rješavanje problema finansija Vatikana, zbog toga, vjerovatno će biti značajan zadatak za papu Lava koji, srećom, ima diplomu iz matematike.
U kakvom su stanju vatikanske finansije?
Vatikan, koji kontroliše samo svoj budžet, a ne budžete Katoličke crkve u drugim zemljama, ima ograničene izvore prihoda. Ne prikuplja poreze niti izdaje dugove na kojima bi mogao zarađivati kamate, poput obveznica ili kredita.
Umjesto toga, većina prihoda Vatikana dolazi od njegovih brojnih nekretnina u Italiji i papinskih škola ili bolnica u Rimu. Zajedno su u 2022. godini generisali 65 posto od ukupnih 770 miliona eura (875 miliona dolara) prihoda Svete stolice, što je posljednji dostupni podatak.
Te godine otprilike 30 posto prihoda dolazilo je od donacija, koje su ostale relativno stabilne tokom protekle decenije, s prosjekom od oko 45 miliona eura (51 milion dolara) godišnje, uz vrhunac od 66 miliona eura (75 miliona dolara) u 2019. godini.
Preostalih pet posto prihoda Vatikana u 2022. dolazilo je od Instituta za djela vjere, poznatijeg kao Vatikanska banka, gdje katoličke organizacije i zaposlenici crkve drže svoje račune, te od turizma, koji je opao tokom pandemije.
Vatikan nije objavio potpun finansijski izvještaj od 2022. godine. Međutim, posljednji set računa – odobren 2024. u svrhu revizije – pokazao je operativni deficit od 83 miliona eura (94 miliona dolara), što je veliki porast u odnosu na manjak od 33 miliona eura (38 miliona dolara) prijavljen 2022.
Rastući finansijski problemi Vatikana pripisuju se povećanju operativnih troškova, uključujući plate, sigurnost i održavanje zgrada. Pored toga, postoji značajan deficit u fondu za penzije Svete stolice.
Zašto postoji manjak u fondu za penzije Vatikana?
Sekretarijat za ekonomiju Vatikana procijenio je da je deficit u fondu iznosio 631 milion eura (717 miliona dolara) u 2022. godini. Ovaj podatak nije zvanično ažuriran od tada.
Tokom proteklih decenija, mnogi penzioni fondovi potcijenili su koliko dugo će penzionisani zaposlenici vjerovatno živjeti. Na primjer, 1960. prosječan životni vijek u Italiji bio je 69 godina, u poređenju sa 83 godine u 2022. Ovo znači da mnogi penzioni fondovi nisu adekvatno pripremili sredstva za puni iznos koji će možda morati isplatiti tokom stvarnog životnog vijeka bivšeg radnika, zbog čega su se razvili značajni deficiti.
Nije jasno da li je fond za penzije zaposlenika Vatikana – program definisanih beneficija, što znači da obećava isplatu određenog iznosa prihoda penzionerima bez obzira na sredstva koja ima – napravio prilagodbe kako bi kompenzirao duži životni vijek. U novembru je, međutim, papa upozorio da neće biti u mogućnosti ispuniti svoje obaveze na srednjeročnom planu.
„Podaci ukazuju na ozbiljan potencijalni disbalans u fondu, čija veličina ima tendenciju rasta vremenom u nedostatku intervencija“, naveo je svojevremeno papa Franjo u pismu Kardinalskom kolegiju. „To znači da trenutni sistem nije u mogućnosti garantovati u srednjem roku ispunjenje penzionih obaveza za buduće generacije.“
Papa je prošle godine imenovao novog administratora – kardinala Kevina Farrella, irsko-američkog klerika sa sjedištem u Vatikanu – i sugerisao da bi operativna struktura penzionog fonda mogla trebati promjenu, ali nije naveo detalje. Finansiranje manjka u penzionom fondu bit će problematično. Crkva se vjerovatno suočava s protivljenjem korištenju donacija, naprimjer, jer se one općenito daju za određene humanitarne svrhe.
Koji su drugi razlozi za haotično stanje vatikanskih finansija?
Nakon što je od 2014. do 2018. godine potrošila gotovo 350 miliona eura (398 miliona dolara) kroz niz složenih transakcija kako bi stekla luksuznu nekretninu u Londonu, Sveta stolica naišla je na protivljenje javnosti.
U nastojanju da prevlada nezadovoljstvo povodom ove potrošnje, Vatikan je 2022. godine prodao jednu zgradu s gubitkom od 140 miliona eura (159 miliona dolara). Transakcija je pokrenula pitanja o nejasnim finansijama Vatikana i na kraju dovela do suđenja za korupciju kardinalu Angelu Becciuu, koji je nadgledao sporni dogovor.
Vatikan je umiješan i u druge finansijske skandale. Najpoznatiji je kolaps Banco Ambrosiano 1982. godine, tada najveće privatne banke u Italiji, što je Vatikanu prouzrokovalo gubitak od gotovo 250 miliona dolara. U to vrijeme Vatikan je imao bliske veze s Robertom Calvijem, moćnim šefom banke.
Calvijevo tijelo pronađeno je obješeno na mostu Blackfriars u Londonu, s vezanim rukama iza leđa, nedugo prije nego što se saznalo da je bio učesnik u shemi pranja novca preko inozemnih kompanija, transfera ilegalnih uplata italijanskim političkim strankama i finansiranja nezakonitih poslova s oružjem.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Vatikan je optužen za pranje novca i zlata opljačkanog od Jevreja i drugih žrtava nacističkog režima Adolfa Hitlera.
Koje je finansijske reforme nadzirao papa Franjo?
Papa Franjo je 2019. godine predvodio antikorupcijsku kampanju koja je uključivala policijsku raciju vlastite vatikanske birokratije i rezultirala time da je Sekretarijatu države oduzeta odgovornost za ulaganja.
Osim što je suspendovano pet vatikanskih zaposlenika, istraga je dovela do osuđujuće presude za kardinala Giovannija Angela Becciua, nekada utjecajne ličnosti, po nekoliko optužbi za pronevjeru i prevaru.
U mjesecima prije nego što je preminuo, papa je izrazio posebnu zabrinutost za finansije Vatikana. U septembru je pozvao kardinale da slijede program „nultog deficita“ i da poboljšaju način na koji Vatikan koristi svoja ekonomska sredstva.
Potom je u oktobru naredio treće smanjenje prihoda kardinala u tri godine. Nekoliko šefova odjela u Vatikanu protivili su se smanjenjima i opirali planovima pape da traži vanjsko finansiranje za saniranje deficita, kazala su dva visoka zvaničnika novinskoj agenciji Reuters u to vrijeme.
Papa Franjo je uspio ostvariti određeni zamah u finansijskim reformama. Vatikanska banka je 2021. godine dobila najvišu moguću ocjenu od evropskog nadzornika Moneyval za standarde protiv pranja novca i borbu protiv terorizma. Ipak, papa Franjo nije uspio eliminisati deficite Crkve, a njegov nasljednik će se suočiti s velikim finansijskim izazovima.
Šta bi novi papa mogao napraviti?
Papa Lav je bio veliki saveznik pape Franje i možda će biti sklon nastaviti njegovu reformističku agendu, možda smanjenjem globalnog diplomatskog prisustva Vatikana – što predstavlja jedan veliki trošak.
Ipak, ostaje da se vidi hoće li biti za tako dalekosežne reforme kao njegov prethodnik i hoće li zaista uspjeti urediti finansije.