Dok su američki predsjednik Donald Trump i mnogi drugi svjetski čelnici zaokupljeni ratom u Ukrajini, neki Evropljani sve su više zabrinuti zbog onoga što ruska vojska radi mnogo tiše na drugim dijelovima svoje granice s Evropom, piše Thomas Grove u autorskom članku za The Wall Street Journal.
Blizu 160 kilometara istočno od granice s Finskom, u ruskom gradu Petrozavodsku, vojni inženjeri proširuju vojne baze gdje Kremlj planira stvoriti novi vojni komandni centar koji će nadzirati desetke hiljada vojnika tokom sljedećih nekoliko godina.
Ti vojnici, od kojih mnogi sada služe na frontu u Ukrajini, trebali bi biti okosnica ruske vojske koja se priprema za suočavanje sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO), prema zapadnim vojnim i obavještajnim dužnosnicima. Kremlj proširuje vojno regrutiranje, jača proizvodnju oružja i modernizira željezničke pruge u pograničnim područjima.
Finska, koja je 1940. bila prisiljena predati teritorij Sovjetskom Savezu, desetljećima je pokušavala izbjeći sukob s Moskvom. Sada, nakon što se pridružila NATO-u nakon invazije na Ukrajinu, utvrđuje svoju granicu elektroničkom odbranom i bodljikavom žicom.
Trump, koji vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati sporazum o prekidu vatre dok istovremeno pokušava obnoviti veze SAD-a s Kremljom, rekao je kako su zabrinutosti da Rusija ima bilo kakve ambicije izvan Ukrajine pretjerane. Upitan u februaru o upozorenju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi Rusija mogla zaratiti s NATO-om ako SAD smanji podršku savezu, Trump je odgovorio: „Ne slažem se s tim, nimalo.“
Vojni stručnjaci unutar Rusije, međutim, karakteriziraju aktivnosti duž finske granice kao dio priprema Kremlja za potencijalni sukob s NATO-om.
„Kad se trupe vrate iz Ukrajine, gledat će preko granice na zemlju koju smatraju protivnikom“, rekao je Ruslan Puhov, direktor Centra za analizu strategija i tehnologija, odbrambenog savjetodavnog tijela sa sjedištem u Moskvi. „Logika posljednjeg desetljeća pokazuje da očekujemo neki sukob s NATO-om.“
Povećanje broja vojnika
Ruski dužnosnici poslali su pomiješane signale. Na sastanku Ministarstva odbrane krajem prošle godine ruski ministar odbrane Andrej Belousov rekao je da ruska vojska mora biti spremna za sukob s NATO-om. Na istom skupu je predsjednik Vladimir Putin rekao da Zapad alarmira vlastito stanovništvo, sugerirajući da je Rusija spremna za napad i da su trenutne napetosti djelo NATO-a.
Dok se Rusija priprema povećati svoju vojnu prisutnost duž istočnog boka NATO-a, Putin je naredio vojsci da proširi svoje redove na čak 1,5 miliona vojnika, u odnosu na gotovo milion prije invazije na Ukrajinu.
Rusija je ove godine povećala vojnu potrošnju na više od šest posto BDP-a, u odnosu na 3,6 posto prije rata. Za usporedbu, SAD je prošle godine potrošio 3,4 posto svog BDP-a na vojsku, a zemlje EU-a su u prosjeku potrošile 2,1 posto.
Povećana ruska potrošnja dovela je do preopterećenja fabrika oružja, potičući vojno-industrijske kompanije na proširenje proizvodnih linija i otvaranje novih pogona, prema procjenama evropskih vojnih dužnosnika.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, 2021. godine, prije invazije, Rusija je proizvela 40-ak svojih glavnih borbenih tenkova, T-90M. Sada proizvodi gotovo 300 godišnje. Visoki finski vojni dužnosnik rekao je da se gotovo nijedan ne šalje na front u Ukrajini, već ostaje na ruskom tlu za kasniju upotrebu. Očekuje se da će proizvodnja topova i municije porasti za 20-ak posto ove godine, a kvaliteta i proizvodnja dronova značajno su se povećale.
„Ruska vojska se obnavlja i raste brže nego što je većina analitičara očekivala“, rekao je ovog mjeseca general Christopher Cavoli, komandant američkih snaga u Evropi, odboru Senata. „Zapravo, ruska vojska, koja je podnijela najveći teret borbi, danas je veća nego što je bila na početku rata.“
Utvrđivanje granica s Rusijom
U februarskom izvještaju, danska obavještajna agencija upozorila je da bi Rusija mogla pokrenuti rat velikih razmjera u Evropi u roku pet godina ako NATO smatra slabim. Prekid vatre u Ukrajini omogućio bi ruskoj vojsci da bude još brža, upozoravaju zapadni vojni dužnosnici.
Neke zemlje NATO-a utvrđuju svoje granice protiv tenkova, kopaju rovove i postavljaju prepreke u obliku piramide poznate kao “zmajevi zubi”. Poljska, Estonija, Latvija i Litvanija povukle su se iz međunarodnog ugovora o zabrani protupješadijskih mina.
„Nemamo previše vremena“, rekao je poljski ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz u intervjuu. „Moramo izgraditi snažan savez, snažan komandni sistem i dobro opremljene vojne snage.“
Zapadni dužnosnici naveli su tajne operacije za koje se vjeruje da ih je Rusija provodila u Evropi posljednjih godina kao dokaz odlučnosti Moskve da destabilizira Zapad i uzvrati zbog svoje podrške Ukrajini. Vjeruje se da ruska vojna obavještajna služba stoji iza planova za postavljanje zapaljivih naprava u avione kojima upravlja brodarski div DHL i za ubistvo glavnog izvršnog direktora njemačkog proizvođača oružja.
Jedan evropski obavještajni dužnosnik rekao je da bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju saveza upadom u malu NATO zemlju, poput Estonije, koja ima znatnu rusku populaciju.
Suočavanje Rusije s NATO-om ovisit će dijelom o njezinoj sposobnosti da obnovi svoje snage nakon rata u Ukrajini, koji je iscrpio njezin oficirski korpus, ali je pružio iskustvo u preciznoj paljbi.
„Ako se pitate koliko brzo ruska vojska može provesti ograničenu operaciju protiv baltičkih država, odgovor bi mogao biti prilično brzo“, rekao je Michael Kofman, viši saradnik u Programu “Rusija i Euroazija” u vašingtonskom savjetodavnom tijelu Carnegie Endowment for International Peace. Baltički dužnosnici, rekao je, „razmatraju vremenski okvir od dvije do tri godine nakon rata. Ako je mjerilo rat velikih razmjera, vjerovatno s NATO-om, vremenski okvir bi mogao biti više kao sedam do deset godina, ovisno o scenariju.“
Stoljetna vojna sila
Stoljećima je ruska vojska činila jednu od velikih evropskih sila. Pobijedila je i Napoleona i Hitlera nakon što su se oba usudila napasti ruski teritorij. Ulazak Sovjetskog Saveza u Drugi svjetski rat promijenio je smjer sukoba i postavio temelje za eru hladnog rata, koja je uslijedila.
Putin se oslonio na to vojno nasljeđe kako bi opravdao rat u Ukrajini i ruske napore da povrati utjecaj u Evropi, gdje su se bivši saveznici poput Ukrajine okrenuli Zapadu. Čini se kako se Rusija kladi da će vojno širenje duž granica NATO-a prisiliti Zapad da se ponovno angažira s jačom Moskvom.
„Rusija i Evropa morat će ponovno pokrenuti dijalog s jasnim razumijevanjem međusobnih sposobnosti, razumijevanjem činjenice da smo neprijatelji“, rekao je Vasilij Kašin, direktor Centra za sveobuhvatne evropske i međunarodne studije na Visokoj ekonomskoj školi sa sjedištem u Moskvi.
Kako bi koncentrirao svoje snage na Zapad, Kremlj je prošle godine promijenio način na koji organizira svoje snage unutar zemlje, stvarajući nove okruge povezane s odbranom svojih najvećih gradova, Moskve i Sankt Peterburga. U moskovskom vojnom okrugu Rusija integrira cestovne i željezničke rute koje koristi njezina vojska s onima u susjednoj Bjelorusiji, najbližem savezniku Moskve i odskočnoj tački za početnu invaziju na Ukrajinu.
Većina povećanja ljudstva odvijat će se u Lenjingradskom okrugu, koji graniči s Estonijom, Latvijom i Finskom. Manje brigade će se gotovo utrostručiti i postati divizije od gotovo 10.000 vojnika, prema zapadnim vojnim i obavještajnim dužnosnicima.
„Bez obzira na to koliko pokušavaju inovirati na taktičkom ili operativnom nivou, za Ruse je veličina bitna“, rekao je generalmajor Sami Nurmi, zamjenik načelnika Glavnog štaba Finske, odgovoran za strategiju. „Uvijek se svodi na broj.“
Modernizacija pruga
Rusija planira izgraditi nove kasarne i poligone za obuku te modernizirati arsenale i željezničke pruge kako bi se prilagodila rastućem broju vojnika u Petrozavodsku i oko njega.
U decembru je ruska državna televizija prikazala blizu 100 ruskih vojnika kako marširaju kroz centar grada kako bi proslavili obnovu željezničke brigade iz sovjetskog doba, zadužene za postavljanje novih šina.
„Vi ste prvi, prva jedinica koja se ponovno rađa“, rekao je okupljenim vojnicima Andrej Artjomov, komesar za širu Karelijsku regiju.
Nova infrastruktura koja se gradi uključuje skladišne jedinice i smještaj za vojnike, rekao je Emil Kastehelmi iz finske kompanije Black Bird Group, koja analizira satelitske snimke ruskih vojnih lokacija. Nova željeznička pruga postavlja se duž granica s Finskom i Norveškom te južno od Sankt Peterburga do estonske granice. Postojeće pruge koje prelaze regiju se proširuju.
Finska prati gdje bi te nove pruge mogle ići.
„Postoji desetak tačaka duž rusko-finske granice gdje možete prijeći granicu s mehaniziranim snagama“, rekao je major Juha Kukkola, profesor na Nacionalnom odbrambenom univerzitetu u Helsinkiju i stručnjak za rusku vojsku. „Ako vidite da grade nove željezničke stanice ili obnavljaju stare, bilo bi dobro početi obraćati pažnju.“
Kako bi smjestilo više vojnika, Rusko ministarstvo odbrane izjavilo je da obnavlja vojnu bolnicu iz 19. stoljeća u Sankt Peterburgu.
Porast isplata na regrute
Posljednjih mjeseci Rusija je zabilježila nagli porast regrutiranja zbog velikodušnih jednokratnih bonusa za potpisivanje ugovora na saveznom i regionalnom nivou. U nekim slučajevima, isplate mogu iznositi oko 20.000 dolara.
„Ove jednokratne isplate znatno su porasle, što ih čini većim od onoga što bi mnogi ljudi inače zaradili cijelu godinu“, rekao je Iikka Korhonen, direktor Instituta za tržišta u nastajanju pri Finskoj banci, koji prati rusku ekonomiju.
SAD procjenjuje da se gotovo 30.000 Rusa prijavljuje svaki mjesec, u odnosu na gotovo 25.000 prošlog ljeta. Neki istočnoevropski obavještajni dužnosnici kažu da se redovi sada povećavaju za gotovo 40.000 vojnika mjesečno.
Dodatno ljudstvo omogućilo je vojsci rotaciju novih trupa u Ukrajini i izvan nje te izgradnju novih jedinica obučenih i smještenih u Rusiji, prema nekim procjenama evropskih obavještajnih službi.
Kako bi pomogle u regrutiranju, savezne i regionalne vlade povećale su beneficije za veterane i njihove porodice te pozvale vojnike da sjede u gradskim vijećima i Ruskom parlamentu.
„Ono što vidimo jeste da vojska postaje nova vrsta elite“, rekao je Daivis Petraitis, stručnjak za Rusiju na Baltičkom odbrambenom koledžu u Estoniji. „Neće imati problema s regrutiranjem.“
Povratak za evropski sto
Rusija prilagođava svoje planove naoružavanja kako bi zadovoljila potrebe novih trupa koje će biti stacionirane uz njezinu NATO granicu. Te će jedinice dobiti većinu nove opreme. Većina onoga što se šalje na front u Ukrajini je staro i obnovljeno oružje iz sovjetskog doba.
„Vrlo rijetko se u posljednje vrijeme primjećuju ili uništavaju novoizgrađena vozila“, rekla je Dara Massicot, viša saradnica u Programu “Rusija i Euroazija” u Carnegie Endowmentu, koja je napisala izvještaj o obnovi ruske vojske.
Kasnije ove godine očekuje se da će Rusija predstaviti svoje prve korake u tom procesu u svojim godišnjim strateškim vojnim vježbama. Ove godine očekuje se da će vježbe – nazvane Zapad – uvježbavati snage u regijama koje graniče sa zemljama NATO-a.
Vojni dužnosnici na istočnom krilu NATO-a očekuju predstavu namijenjenu odvraćanju Evrope od pojačavanja napetosti s Rusijom. Bez obzira na stanje pregovora o prekidu vatre, rekli su, Kremlj želi da ga u Evropi shvate ozbiljno.
„Ako pogledate rusku vojnu historiju od Petra Velikog do danas, mogu razumjeti zašto misle da zaslužuju mjesto za stolom“, rekao je major Kukkola.
„Bili su u Parizu nakon što su pobijedili Napoleona, bili su u Berlinu nakon što su pobijedili naciste“, rekao je. „Ne slažem se s tim, ali razumijem zašto žele promijeniti evropsku sigurnosnu arhitekturu i koriste svoju vojnu moć kako bi to ostvarili.“
Piše: Thomas Grove | The Wall Street Journal