Žene koje piju jedan ili više zaslađenih napitaka dnevno imaju više od 20 posto veće šanse za razvoj kardiovaskularne bolesti, tvrde istraživači.
U poređenju sa ženama koje nikada ne konzumiraju zaslađene napitke poput gaziranih pića, zaslađene flaširane vode, čajeva i voćnih pića s dodatkom šećera, žene koje popiju jedno ili više pića dnevno imaju za 26 posto veće šanse da će morati obaviti proceduru revaskularizacije ili angioplastike kako bi se otčebile njihove začepljene arterije.
Istraživanje je pokazalo i da žene koje piju jedno ili više zaslađenih pića dnevno imaju za 21 posto veće šanse od moždanog udara.
“Naša hipoteza govori da šećer može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti na nekoliko načina. Šećer povećava nivo glukoze i koncentraciju inzulina u krvi, a to može povećati apetit i dovesti do gojaznosti koja je glavni rizični faktor za bolesti srca”, rekla je vodeća autorica istraživanja Cheryl Anderson.
Istraživanje je obuhvatilo više od 106.000 žena prosječne starosne dobi od 52 godine kojima nije dijagnostifikovana bolest srca te koje nisu imale moždani udar ili dijabetes. Žene su otkrile koje količine i šta piju.
Korišteni su i podaci bolnica kako bi se ustanovilo da li su žene doživjele infarkt, moždani udar ili začepljenje arterija.
Žene s najvećim unosom zaslađenih napitaka su bile mlađe, veći broj je onih koji trenutno konzumiraju cigarete, koje su gojazne i koje između ostalog manje jedu zdravu hranu.
Postoje i razlike na osnovu vrsta zaslađenih pića koje su žene konzumirale.
Konzumiranje jednog ili više voćnih napitaka s dodatkom šećera dnevno povezuje se s većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 42 posto.
Takođe, istraživanje je pokazalo da konzumiranje gaziranih pića svakog dana rezultuje 23 posto većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti u poređenju s onim koje rijetko ili nikako ne piju zaslađene napitke.
“Previše šećera u krvi se povezuje s oksidativnim stresom, upalama, iznulinskom rezistencijom, nezdravim holesterolom, dijabetesom tipa 2, stanjima koja se usko vežu za razvoj ateroskleroze, sporim suženjem arterija koje je uzrok većine kardiovaskularnih bolesti”, zaključila je Anderson.
ljepota i zdravlje.ba