“Na kraju žalitelj (UNSA, op.a.) navodi da je izbor rektora UNSA osnovno autonomno pravo visokoškolske ustanove koje je zajamčeno međunarodnim propisima, Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH, Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom UNSA.
Drugostepeni organ konstatuje da Rješenjem prvostepenog organa pravo autonomije nije uzurpirano, jer nije nametnut izbor nego poštivanje zakonske procedure prilikom procesa.
“Dakle, niko ne spori pravo organa UNSA da slobodnom voljom biraju svoje predstavnike, ali vladavina prava uključuje princip zakonitosti koji ne smije biti ugrožen bilo čijom voljom”, navedeno je, između ostalog, u zaključku.
Podsjetimo, Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove dostavljeno je više anonimnih prijava kojima se inicira inspekcijski nadzor na okolnosti izbora rektora UNSA.
Kako inspekcija navodi, sjednici je prisustvovalo 46 članova Senata, od čega tri sa ovlaštenjem. Međutim, problem je jer Poslovnik o radu Senata nalaže da član može glasati samo jednim listićem i to lično, dakle nije dozvoljeno glasanje putem ovlaštenja kao što je to bio slučaj na izbornoj sjednici.
Uvidom u Birački spisak za prvi krug glasanja, inspekcija je uvidjela da se na spisku nalazi i Zaimović.
“Tarik Zaimović nije mogao koristiti glasačko pravo koje mu pripada kao prorektoru jer se na taj način kandidat Almira Hadžović-Džuvo našla u neravnopravnom položaju”, navodi se u izvještaju.
Utvrđene su i manjkavosti samog konkursa, poput ovjerene izjave koja se traži od kandidata, posebno s obzirom da je Zakon o visokom obrazovanju stupio na snagu prije dvije godine prije isteka od sedam godina te je upitno da li se može tražiti ista od kandidata.
Tarik Zaimović je dobio veću podršku od protukandidatkinje prof. dr. Almire Hadžović-Džuvo.