Ričard Grenel, bivši izaslanik za Balkan i ambasador u Njemačkoj za vrijeme prvog mandata Donalda Trampa, mogao bi da se vrati u visoku politiku i to na mjesto šefa Stejt dipartmenta, pišu mediji na njemačkom.
„Grenelov bilans na Zapadnom Balkanu je istorijat upitnih dogovora sa autokratama”, piše o tome Frankfurter rundšau.
List piše da je Grenel „na mišiće” praktično oborio prvu vladu Albina Kurtija u Prištini tokom 2020. godine – barem tako Kurti tvrdi.
Frankfurtski list podsjeća na tadašnje kritike da su Tramp i Grenel brzim diplomatskim uspjehom u sporu Beograda i Prištine navodno htjeli da osvoje koji poen pred izbore 2020. godine. To je, navodi se, ugrozilo napore EU u posredovanju oko kosovskog pitanja.
Podsjeća se i na kritike da je Tramp navodno planirao da podstakne Srbiju i Kosovu na „razmjenu teritorija”.
Citira se jedan tekst Adnana Ćerimagića i Majde Ruge iz trusta mozgova Evropski savjet za spoljne poslove koji tvrde da će drugi Trampov mandat biti posebno „opasan”.
Kako ih parafrazira Frankfurter rundšau, „međunarodna zajednica mora se suprotstaviti velikosrpskom projektu”.
List podsjeća i Grenelovu logiku „mir kroz posao”. Jedan od poduhvata Grenela i Trampovog zeta Džareda Kušnera odnosi se na prostor nekadašnjeg Generalštaba u Beogradu.
O toj temi za švajcarski Tagesancajger piše novinar Enver Robeli: „Savjetnici i članovi familije Donalda Trampa gaje tijesne veze sa autokratama u Srbiji i Albaniji. Za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu bi stvari mogle postati neprijatne.”
U Prištini vlada strah da bi Ričard Grenel opet mogao na dnevni red da stavi promjenu granica, piše Robeli.
Pišući o poslovima Grenela i Kušnera u Beogradu i na albanskoj obali, autor navodi:
„Posljednjih godina je on (Grenel) produbio prijateljstvo sa dvojicom najopasnijih autokrata u regionu: srpskim predsjednikom Vučićem i albanskim premijerom Ramom. Te kontakte Grenel izgleda upotrebljava u ličnu korist.”
Podsjeća se na rečenicu koju Grenel rekao albanskim medijima: „Niko ne treba da se izvinjava jer želi da zaradi novac.”
Grenel zauzima „maltene neprijateljski stav” prema Albinu Kurtiju koji, prema ocjeni Robelija, „spada u rijetke nepotkupljive političare na Balkanu”.
„Za Kurtija bi moglo postati neprijatno od januara, kad se Tramp useli u Bijelu kuću”, piše dalje u tekstu.
Dodaje se i da je „rusofilni” predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik „sa velikom radošću” dočekao Trampov trijumf.
Sjedinjene Države godinama drže Dodika na listi sankcija. U članku Tagesancajgera se podsjeća na Dodikovu raniju izjavu da žali što nije proglasio otcjepljenje Republike Srpske tokom prvog Trampovog mandata.
„Sa Trampom kao gospodarom u Bijeloj kući on (Dodik) vidi novu priliku da zaoštri kurs protiv države Bosne i Hercegovine“, zaključuje Robeli.
O istoj temi piše bečki Standard koji navodi da „etnonacionalisti” na Balkanu slave Trampovu pobjedu.
I tu se podsjeća na navodnu Trampovu namjeru da podstakne razmjenu teritorija i novo povlačenje granice. „Takve promjene granica bile bi posebno opasne za BiH. Jer, njima bi se etablirao etno-koncept i dao vjetar u leđa političarima koji žele dalje promjene granica.”