Moguće objašnjenje Trumpova uspjeha lijevi list Tageszeitung iz Berlina vidi prije svega o ekonomskoj situaciji u kojoj se mnogi ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama nalaze: „Mnogi Trumpovi pristaše, rekao je nedavno jedan stručnjak u američkom TV programu, vole ga, ali ga ne uzimaju ozbiljno. Demokrati ga, pak, preziru – i uzimaju ga potpuno ozbiljno. Zato su vodili kampanju koja se najvećim dijelom temeljila na upozorenju protiv Trumpa kao antidemokrata, što je, međutim, izvan kruga vlastitih pristaša odjeknulo u prazno. Ono što demokrati nisu željeli primijetiti: u gotovo svim anketama nakon izbora oko 70 posto ispitanika izjavilo je da su nezadovoljni ili ljuti zbog stanja u zemlji. Objašnjavati ljudima kako su ekonomski pokazatelji odlični i govoriti im da ne dramatiziraju, nije bila dobra ideja. Time nitko ne plaća stanarinu niti kupuje namirnice”, naglašava list Tageszeitung.
Više u sferi ideologije i uvjerenja objašnjenje za pobjedu Donalda Trumpa traži komentator lista Westfälische Nachrichten iz Münstera. „Trump, čiji preveliki ego nikad nije prebolio poraz 2020., predstavio je svoju kampanju kao spas demokracije – i time pogodio živac. Trumpova kampanja odavno je postala svojevrsni sektaški, organski masovni pokret, čiji se val uzbuđenosti duboko ukorijenio u društvenim medijima. Trumpizam se nije pokazao kao kratkotrajna stranputica. On će još dugo oblikovati SAD i svijet – i mnoge inspirirati da kopiraju te opasne metode”, uvjereni je list Westfälische Nachrichten.
Pokušavajući kontekstualizirati značaj Trumpove pobjede list Nordkurier iz Neubrandenburga naglašava da on, u konačnici, ne može vladati bez ograničenja. Kod važnih odluka svaki predsjednik mora dobiti podršku i u parlamentu, dakle u Senatu i Zastupničkom domu –ada će tamo republikanci vjerojatno imati većinu. Osim toga u SAD-u i dalje postoji funkcionirajuće pravosuđe. A, kada je riječ o nekim ekonomskim i siguronosnim temama, Amerika ovisi i o partnerima u Europi i NATO-u. Stoga komentaor umiruje: „Unatoč svim nesigurnostima u vezi s nepredvidljivim predsjednikom, kao i u prvom Trumpovom mandatu, ni u sljedeće četiri godine Trumpa neće biti kraja svijeta.”
Nürnberger Zeitung se pak osvrće na poraženu kandidatkinju demokrata Kamalu Harris: „Njen zarazni optimizam, demonstrativno dobro raspoloženje koje je od početka pokušavala širiti, nisu bili dovoljni. Što se tiče programa, ostala je blijeda. Inflacija, ilegalna migracija, gospodarski rast, pa i krajnje kontroverzno pitanje pobačaja – Harris ili nije uspjela prodrijeti do ljudi, ili je bila previše slaba u sadržaju. Dobra ideja da u utrku ide s Timom Walzom kao kandidatom za potpredsjednika, koji je kao guverner Minnesote trebao privući konzervativnije birače, očito nije uspjela”, primjećuje Nürnberger Zeitung.
Gledajući geopolitički posebna odgovornost narednih godinasada leži na Europi, uvjeren je autor teksta u listu Ludwigsburger Kreiszeitung: „Svijet u kojem ćemo ubuduće živjeti sve se više suočava sa situacijom u kojoj jedni rade protiv drugih, a ne zajedno s njima. Osim ako Europa ne uspije postaviti kontrapunkt ovom razvoju. Više nego ikad sada će biti ključno da zemlje članice Europske unije djeluju zajedno. Moraju aktivirati sav svoj politički, gospodarski, vojni i demokratski potencijal, kako bi bile dobra protuteža u međunarodnoj ravnoteži moći”, smatra komentator lista Ludwigsburger Kreiszeitung.