Zakoni koje BiH usvaja radi ispunjavanja evropskih prioriteta vjerovatno će se ponovo morati mijenjati, kao što se već dešavalo u prošlosti, jer su pod političkim uticajem razvodnjeni i izgubili su originalni smisao.
Naime, svi zakoni koji se sada usvajaju, a dio su evropske agende, već su bili usvojeni u periodu prije 15 ili 20 godina, a i tada su davane političke izjave da se radi o zakonima koji će popraviti stanje u BiH.
Primjera radi, u proteklih nekoliko godina utvrđeno je da je izborno zakonodavstvo manjkavo kad su u pitanju integritet glasanja i transparentnost kontrolisanja političkih partija, a i set antikorupcijskih zakona, posebno onih koji se odnose na kontrolu rada pravosuđa, takođe se ponovo našao pod lupom.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala BiH, kaže za “Nezavisne novine” da je najveći problem što BiH ne uči iz prošlosti i stalno ponavlja iste greške.
“Nijedna reforma se ne dovede do kraja. Čak i dobri zakoni koji su doneseni uz učešće međunarodne zajednice, kasnije se razvodne, derogiraju ili obesmisle, i onda idemo ispočetka”, kaže ona.
Prema riječima Korajlićeve, politički lideri u BiH su dobro izučili materiju i naučili su kako da izmanipulišu cijeli proces.
“Imaćemo isti problem i sa ovim reformskim zakonima koji se sada usvajaju, jer će se pokazati da neće postići one rezultate koji se očekuju”, istakla je ona.
Kao primjer, navodi zakone koji su usvojeni kao uslov za dobijanje kandidature i početak pregovora BiH za članstvo u EU.
Izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, kako kaže, trebalo je da budu hitne, a trajale su nekoliko godina, a i nakon usvajanja i dalje postoje veliki problemi u njegovoj primjeni.
“Nisu se imenovali niti zaposlili ljudi u taj odjel koji treba da provodi provjere. Zato je odgađana primjena zakona nekoliko puta, sve se zapravo još uvijek uspostavlja”, ističe ona.
Što se tiče Zakona o sukobu interesa, naglašava da još uvijek nije imenovanja komisija, niti je počela provjera nosilaca javnih funkcija.
“Upozoravali smo na te stvari, trebali smo da dobijemo nezavisnu komisiju koja će biti izabrana javnim konkursom, u otvorenoj proceduri, a dobili smo situaciju da je najviše bodova dobio sekretar komisije koji je radio imenovanje. S te strane se potpuno bacila sjena na objektivnost cijelog procesa i budući rad same komisije”, ističe ona.
Što se tiče zakona o sudovima, on još nije ni na vidiku, a Korajlićeva upozorava da i ovo što je ponuđeno ide ka smanjenju nadležnosti državnih pravosudnih institucija.
Korajlićeva ističe da se u zadnje barem dvije decenije sprovodi isti scenario političkih elita kako da se institucije stave pod stranačku kontrolu.
“Prvo se u procesu usvajanja osiguraju mehanizmi kako da se uspostavi kontrola nad institucijama koje bi trebalo da budu nezavisne, kako da se usvoje odredbe koje će otežati primjenu ili obesmisliti same odredbe, a onda kasnije, kad dođe da treba početi primjena, radi se na opstrukcijama”, naglašava ona.
I posljednji izvještaj o napretku BiH koji je prošle godine objavila Evropska komisija vrvi primjerima lošeg rada, nedostatka reformi, neefikasnih odredbi ili tromosti institucija.
Primjera radi, ne postoji adekvatna parlamentarna kontrola rada izvršnih vlasti, previše zakona usvaja se po hitnoj proceduri, pravosudni sistem slabo funkcioniše, sve vrvi od nepotizma i korupcije u pravosuđu i drugim visokim institucijama.
“Selektivno i netransparentno sudsko praćenje u slučajevima korupcije od javnog značaja je razlog za značajnu zabrinutost, pored pritiska i zastrašivanja. Zakonodavstvo nije usklađeno u cijeloj zemlji”, istaknuto je.
Dodaju da je posebno zabrinjavajuće da nema napretka u procesuiranju slučajeva visoke korupcije, a slab napredak je i u borbi protiv organizovanog kriminala.