Francuska danas glasa u prvom krugu parlamentarnih izbora koji bi mogli uzdrmati Europsku uniju i NATO, ali i imati goleme posljedice na Ukrajinu u jeku rata s Rusijom.
Ekstremna desnica ima pristojne šanse za sastavljanje vlade u nuklearno naoružanoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, koja igra glavnu ulogu u globalnoj sigurnosti od sjevernog Atlantika do Pacifika. Ta ista krajnja desnica je skeptična prema angažmanu Francuske i u EU i u NATO-u. Promjena narativa Francuske značajno bi oslabila EU i NATO.
Najvažnije izbore u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća, kako ih opisuje Politico, sa strepnjom prati i Ukrajina. Predsjednik Emmanuel Macron je jedan od najvećih saveznika Kijeva u Europi, a nedavno je najavio i mogućnost slanja francuskih vojnika u Ukrajinu. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen je uvjerena da će njezina stranka osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu, sastaviti vladu i nametnuti ograničenja predsjedniku Macronu vezana uz slanje trupa u Ukrajinu, što bi bio ozbiljan udarac za Kijev.
Kako je situacija eskalirala?
Uvertira se dogodila već nakon šokantne najave predsjednika Emmanuela Macrona, koji je neočekivano raspisao prijevremene izbore nakon velike pobjede krajnje desnog Nacionalnog okupljanja na izborima za Europski parlament. Ova stranka, na čijem je sad čelu Jordan Bardella, iako je Marine Le Pen i dalje njezina najprominentnija figura, osvojila je dvostruko više mandata u usporedbi s predsjednikovom strankom Preporod.
Odmah nakon Macronove odluke došlo je do pada eura, srozavanja francuskih dionica i državnih obveznica. No Macron je očito odlučio ići na sve ili ništa nakon što je prošle godine izgubio apsolutnu većinu u parlamentu. Ankete mu ne idu u prilog. Prema anketi Instituta IFOP, krajnja desnica ima 34 posto glasova. Ljevičarska Narodna fronta dosegla je 29 posto, a Macronov blok Zajedno ima 22 posto.
Zaokret Marine Le Pen
Simbolički je znakovita i odluka Republikanaca. Kampanja Le Peninog štićenika Bardelle, koji je i kandidat za premijera, ojačana je nakon što je čelnik glavne konzervativne stranke Republikanaca Erick Ciotti najavio koaliciju s Nacionalnim okupljanjem.
Njegova je objava izazvala bijes dijela njegove stranke, koja ga je zasad neuspješno pokušala svrgnuti s vlasti. Na kraju će tek jedno krilo izaći s Nacionalnim okupljanjem, no to znači da propada desetljećima star konsenzus francuskog političkog establišmenta o suradnji kako bi se spriječilo da na vlast dođe krajnja desnica.
Sve je to ideološka pobjeda za krajnju desnicu. Od stranke koja je percipirana kroz toksičnog Jean-Marieja Le Pena, više puta osuđivanog za antisemitizam i minimiziranje Holokausta, sada je to stranka koja je, zahvaljujući njegovoj također kontroverznoj kćeri, u stanju pridobiti centar na svoju stranu, a ipak se držati svojih izvornih antimigrantskih načela. Prema jednoj od anketa, Nacionalno okupljanje bi na ovim izborima osvojilo 235 mjesta, što je ogroman skok, ali ipak manje od 289, koliko je potrebno za apsolutnu većinu.
Bardella govori o ograničavanju slanja oružja Ukrajini, Macron spominje građanski rat
Cijela Europa s pozornošću prati Bardelline izjave da neće dopustiti slanje dalekometnih projektila i francuskih vojnika u Ukrajinu, ali i najave kako će ograničiti imigracije i ukidanje prava na državljanstvo djeci rođenoj u Francuskoj i koju su odgajali strani roditelji. Na predstavljanju manifesta u Parizu Bardella je rekao da je dugoročni prioritet stranke “ponovo staviti Francusku na noge” uvođenjem “nužnog zakona protiv islamističkih ideologija”.
A Macron spominje građanski rat ako krajnja desnica ili ljevica dođu na vlast, odnosno pobijede njegovog kandidata Gabriela Attala, ujedno i dosadašnjeg premijera. “Mislim da rješenja koja daje krajnja desnica ne dolaze u obzir jer ona kategorizira ljude po vjeri i podrijetlu i zato vodi podjelama i građanskom ratu”, rekao je Macron.
Što se tiče ljevice, četiri dana nakon što je Macron raspisao izbore, skupina stranaka udružila se kako bi formirala Novu narodnu frontu – koaliciju koja je trebala uskrsnuti izvornu Narodnu frontu, koja je spriječila fašiste da dođu na vlast 1936. Istaknuto ime tu je Jean-Luc Mélenchon, vođa stranke Nepokorena Francuska, trostruki predsjednički kandidat.
Prosvjedi protiv desnice
Kaosu u Francuskoj doprinose i brojni prosvjedi protiv krajnje desnice koji su održani u Parizu i drugim francuskim gradovima. U Parizu, kako je rekla policija, na prosvjed je došlo 75.000 ljudi. Prema sindikatu CGT, u Parizu je sudjelovalo 250.000 prosvjednika, a ukupno 640.000 diljem zemlje.
U priču su se uključili i sportaši. Najveća zvijezda nogometne reprezentacije Kylian Mbappé govorio je o političkoj situaciji u svojoj zemlji te dao naslutiti da bi, u slučaju da krajnja desnica pobijedi na izborima, mogao prestati igrati za Francusku. Još jedan reprezentativac, Marcus Thuram, pozvao je Francuze da se “svakodnevno bore” kako bi spriječili Bardellu u preuzimanju vlasti.
Sustav glasanja u dva kruga poprilično otežava predviđanje, a vjerojatan scenarij je da bi krajnja desnica mogla imati relativnu, ali ne i apsolutnu većinu. Tu treba podvući kako je Bardella rekao da će njegova stranka formirati vladu samo ako osvoji apsolutnu većinu.
Francuska bi se tada možda morala odlučiti za tehnokratsku vladu, no kako analitičari ističu, one više raspiruju plamen populizma nego što ga gase, što nije nebitno pred predsjedničke izbore.