Funkcioneri Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HZDBiH) u Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH odobrili su 4.500 KM za sportsko druženje mladih ove stranke u Mostaru. Skup kojem su i sami prisustvovali je plaćen novcem bh. poreskih obveznika.
Novac je isplaćen iz budžetske rezerve predviđene za finansiranje hitnih i neplaniranih troškova poput: šteta od poplava, klizišta ili požara, međunarodnih sporova, novih institucija i neprofitnih organizacija.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da je iz budžetskih rezervi na nivou države, entiteta, Brčko distrikta i kantona isplaćeno skoro 184 miliona maraka od 2014. do oktobra 2019. godine. Iako su najveći dio potrošile vlade, 6,8 miliona KM podijelili su po osnovu diskrecionog prava članovi Predsjedništva BiH, premijeri, njihovi zamjenici i ministri finansija.
Kako su 184 miliona KM iz budžetskih rezervi potrošena po nivoima vlasti (FOTO: cin.ba)
Novac nije isplaćivan transparentno i prema uređenim pravilima pa je zbog toga dio otišao i na: aktivnosti stranaka i udruženja povezanih sa njima, promociju pjevača, izbor za Miss BiH, hranu i alkoholna pića kao i takmičenje u pečenju janjadi.
ČLANOVI STRANAKA U UDRUŽENJIMA
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda iz stranke HDZBiH godišnje može potrošiti 60.000 KM iz budžetske rezerve, a odluku o tome kome će dati novac sam donosi. Novac se ne dijeli putem konkursa, već na osnovu molbi pojedinaca, udruženja, institucija ili firmi.
Tokom 2017. i 2018. godine u Bevandin kabinet je pristiglo 117 molbi, a 50 ih je odobrio. Novinari CIN-a su otkrili da trećinom ustanova i organizacija kojima je dao novac upravljaju kadrovi HDZ-a.
Među njima su Matica hrvatska iz Stoca čiji je predsjednik Mladen Bošković, zastupnik u Federalnom parlamentu, Hrvatski športski klub „Zrinjski“ čiji je predsjednik federalni ministar saobraćaja i komunikacija Denis Lasić te Atletski klub „Brotnjo“ koji vodi bivši zastupnik u Parlamentu FBiH Marin Barbarić.
Većina kaže da im članstvo u HDZ-u nije pomoglo da dobiju novac, ali nerado govore o vezama sa Strankom i Bevandom.
„Šta ste se njega svezali, šta Vi sad kopate po Bevandi?”, kaže Barbarić.
Bevanda je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a.
On je krajem jula 2017. godine odobrio 2.500 maraka po zahtjevu udruženja „Naša Radobolja“ i „Zora Alborada“. Novac je isplaćen za sportsko druženje mladih Mostara koje je za cilj imalo promociju zdravog života.
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda dao je 2.500 maraka za druženje mladih iz svoje političke stranke (Foto: HDZBiH)
Međutim, organizaciju je preuzeo HDZBiH koji je na skup pozvao mlade članove ove stranke, simpatizere i njihove prijatelje. Pobjedničkim ekipama nagrade su uručili Bevanda i njegova stranačka kolegica Jelka Miličević koja je, također, iz budžetske rezerve dala 2.000 maraka za ovaj događaj.
Predsjednica Udruge „Naša Radobolja“ Danijela Cvitković kaže da je događaj organizovao njen stranački kolega i predsjednik Gradskog odbora Mladeži HDZ-a BiH Marko Zovko koji vodi Udrugu „Zora Alborada“. Zovko nije odgovarao na pozive i poruke novinara CIN-a. Cvitković objašnjava da je Zovkino udruženje u to vrijeme bilo u osnivanju pa mu je ona pomogla tako što je potpisala molbu i pristala da institucije novac uplaćuju na račun njenog udruženja.
„Ja sam došla taj dan, potpisala desetak-petnaest-dvadeset tih zamolbi, koliko je trebalo, i ja sam otišla svojim poslom”, kaže Cvitković.
Ona tvrdi da događaj nije bio samo za članove njene stranke:
„Ja imam jednu prijateljicu koja je muslimanka i dva prijatelja koji su muslimani, koji su također bili dole i sudjelovali”.
Novcem koji su dobili od Bevande kupljeno je piće − uz ostalo, 750 litara piva. Na pitanje novinara CIN-a kakve veze ima pivo sa promocijom zdravog života, Cvitković kaže:
„Mostar ne živi bez pive.”
Druženje je ponovljeno i 2018. godine kada ga je finansirala Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) koju predvodi HDZ-ov kadar − Nevenko Herceg. On i drugi stranački funkcioneri posjetili su događaj, a njihov predsjednik Dragan Čović je iskoristio priliku i održao politički govor. Pozvao je mlade da se ujedine pred tadašnje nadolazeće izbore na kojima je pokušavao osvojiti novi mandat hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Vlada HNK je dala 65.000 KM i za dvodnevni naučno-stručni skup „Hrvati BiH: nositelji evropskih vrijednosti“ na kojem su se proljeća 2017. godine u Neumu u velikom broju okupili članovi i funkcioneri HDZ-a BiH i Hrvatske. Skup je u javnosti predstavljen kao događaj u organizaciji člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. Novac je isplaćen suorganizatoru konferencije − Sveučilištu u Mostaru.
Iz budžetskih rezervi izdvojeno je 200.000 maraka za sufinansiranje skupova na kojima su se protekle tri godine u Neumu u velikom broju okupljali članovi i funkcioneri HDZ-a BiH i Hrvatske (Foto: www.euhrvatibih.ba)
Slični skupovi održani su i naredne dvije godine u ovom bh. primorskom gradu. Za njihovu organizaciju Sveučilište je dobilo 135.000 KM iz rezervi državnog i budžeta Posavskog kantona čiji su funkcioneri došli na ovaj događaj. Novac je uglavnom potrošen za hotelske usluge: smještaj, hranu i održavanje konferencije.
KO SE KOME SVIĐA
Bevanda nije jedini u Vijeću ministara BiH koji je davao novac organizacijama koje su povezane sa strankama. Drugi zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Mirko Šarović iz Srpske demokratske strane (SDS) dao je u maju prošle godine 3.000 maraka za održavanje „Jagnjijade“.
Organizator ovog događaja je Šarovićev stranački kolega Dragiša Radonja koji vodi Kulturno-umjetničko društvo „Crepoljsko“. On objašnjava da je riječ o takmičenju u pečenju janjadi, a komisija ocjenjuje najbolje ekipe: „(…) kakvo je jagnje, kakvo je druženje, kakav je štimung u samoj ekipi i onda na kraju dolazi kvalitet kao vrhunac toga”.
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Mirko Šarović je sa 3.000 maraka pomogao organizovanje „Jagnjijade“ gdje se družio sa kolegama iz SDS-a (Foto: TV Duga Plus)
Šarović je na ovom događaju bio u društvu sa kolegama iz Stranke – poslanicom u Narodnoj skupštini Republike Srpske Sonjom Karadžić, gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem i načelnikom Istočnog Starog Grada Bojom Gašanovićem.
U isto vrijeme kada je odlučivao o davanju novca za „Jagnjijadu“, Šarović je odbio pomoći općini Petrovo u kojoj su brojni objekti oštećeni zbog nevremena.
Glasnogovornica Općine Slađana Lazarević kaže da ne zna zašto pomoć nisu dobili.
“Da li postoje, uopšte, neki kriteriji ili je to, jednostavno, dobra volja onog ko odlučuje? Kaže – ti mi se sviđaš, ti mi se ne sviđaš. Zaista ne znam.”
Šarović je odbio razgovarati o ovoj temi.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić dao je 5.000 maraka Udruženju privrednika „Biznis Centar“ iz Tešnja za troškove organizovanja međunarodnog sajma privrede. Predsjednik ovog udruženja Edin Jabandžić je Zvizdićev kolega iz Stranke demokratske akcije. Zvizdić je u maju 2017. otvorio ovaj sajam, a nekoliko mjeseci kasnije odobrio je isplatu novca.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, dao je 5.000 KM za sajam privrede u Tešnju koji je otvorio i 2017. godine (Foto: Općina Tešanj)
On je novcem iz budžetske rezerve pomogao i Centru za balkanske studije koji vodi njegov stranački kolega Admir Mulaosmanović. Centar je dobio 2.000 KM za istraživački projekat, ali Mulaosmanović kaže da mu stranačke veze u tome nisu pomogle.
„Da sam ja dobio nekih 200-300 hiljada, pa moguće da bi to imalo nekog smisla“, kaže Mulaosmanović.
On nije dostavio izvještaj o potrošnji tog novca, iako je bio dužan to učiniti:
„Nemojte me pogrešno shvatiti, smiješno da na tu temu raspravljamo o dvije hiljade maraka za jednu analizu“.
REZERVA BEZ KONTROLE
Za ovakav način trošenja novca niko ne može biti sankcionisan jer institucije nisu jasno propisale ko i za šta može dobiti novac iz budžetskih rezervi. U nekim se slučajevima ne potpisuju nikakvi ugovori, a oni koji dobiju novac nisu dužni dokazivati kako su ga potrošili.
Svi funkcioneri koji isplaćuju novac iz rezerve nemaju isti iznos na raspolaganju. Premijer Republike Srpske Radovan Višković raspolaže sa najviše novca koji može dijeliti po diskrecionom pravu – milion maraka. Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Aida Obuća godišnje može podijeliti do 5.000 maraka i među rijetkima je koja to pravo ne koristi.
„Zbog transparentnosti i javnosti raspolaganja budžetskom rezervom, smatram da je bolje da odluke o dodjeli sredstava iz budžetske rezerve donosi Vlada BPK“, rekla je Obuća za CIN.
Bivši ministar finansija Srednjobosanskog kantona (SBK) Zoran Marković je na raspolaganju imao godišnje oko 100.000 KM budžetske rezerve. On kaže da je otprilike davao svima koji su tražili.
Na upit kako je odredio kome će dati 100 KM, a kome 1.000 KM, rekao je:
„To ti je sreća. (…) Otprilike ja procijenim po onom što traži koliko da dobije.“
Tako je procijenio da treba dati 1.000 maraka za štampanje knjige bivšeg člana Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića. Jović je od ministra tražio novac kao predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Kiseljaka. U razgovoru sa novinarkom CIN-a rekao je:
„Znači, tisuću maraka je problem, samo naprijed. (…) Da sam Bošnjak i da sam vjerovatno milion dobio, ne bi bio problem, ali ja sam Hrvat pa može. Udri koliko god možete“.
Revizori godinama upozoravaju da se novac dijeli bez kriterija, javnih poziva i kontrole. Vladama i institucijama su predlagali da donesu kriterije kojima bi jasno odredili kome i kako može biti dat ovaj novac. Kriteriji koje su donijeli i dalje nisu precizno određeni.
Mirsada Janjoš, rukovoditeljka Sektora za reviziju institucija Federacije BiH, kaže da bi budžetska rezerva trebala biti korištena za troškove koji su zaista bili nepredviđeni.
Vlade i funkcioneri su zbog nejasnih propisa ovim novcem finansirali različite manifestacije i događaje. Premijer SBK Tahir Lendo je plaćao izbor za Miss BiH, a Vlada BPK je novac davala takmičarkama koje su nastupale u show programima „Zvijezda možeš biti ti“ i „Zvezde Granda“. Primjerice Vlada BPK je 2016. sa 400 KM pomogla odlazak navijača Džejle Ramović na finale muzičkog šoua Grandove zvjezdice, dok je Melisu Alihodžić tokom njenog učešća u takmičenju “Zvijezda možeš biti ti” pomogla sa 200 KM.
U dosta slučajeva oni koji dobiju novac ne dostave dokaz o tome kako su ga potrošili, a neke institucije im to i ne traže. Oni koji ne opravdaju dobijeni novac ne mogu biti kažnjeni jer kazne nisu propisane. Korist koju su građani imali od potrošenog novca također niko ne mjeri.
IZVOR: CIN