Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donesene na 31. sjednici prošlog mjeseca o kupovini službenih automobila u vrijednosti od 1.6 miliona KM, vozni park domaćih političara ponovo je učinila vrućom temom.
Od njene nezavisnosti do danas, zemlja pred kojom je bio put izgradnje njene ekonomije i kompletne infrastrukture, znala je biti u deficitu po mnogo osnova (u budžetu uvijek ili često nije bilo dovoljno novca da bi se povećale naknade za porodilje, samohrane majke, socijalne kategorije, penzije, plate…), ali nikada u BiH, u oba njena entiteta, nije nedostajalo novca u budžetu za kupovinu novih službenih automobila za potrebe njenih institucija i državnih preduzeća. Koliko je vozni park bh. političara impresivan, pokazuje i podatak da je nerijetko godinama bio i tema novinskih članaka u susjedstvu, koji su znali napisati, citirajući neformalne razgovore nekih od političara, kako neće da se voze u autu u kojem se vozio njihov prethodnik.
Vozilo mora imati masažu sjedišta, TV i unutrašnjost crne boje
Tokom 2023. godine, javni sektor u BiH je na službene automobile potrošio 18,5 miliona KM, ali to nije konačna cifra, jer je krajem te godine najavio kupovinu još 12 automobila. Pozivajući se na podatke iz obavještenja o javnim nabavkama, ili tenderima objavljenim na Portalu javnih nabavki BiH, prošle godine mediji su objavili detaljnu listu – pregled institucija, ustanova, agencija, javnih preduzeća, općina i gradova u cijeloj BiH koji su 2023. nabavljali službene automobile, plaćajući ih iz budžeta, sa cijenama bez PDV.
U tenderskoj dokumentaciji se može pronaći opis, specifikacije, kakve automobile žele, pa tako naprimjer, za jedno od vozila koje je traženo, navodi se da mora imati i ventilaciju i masažu prednjih sjedišta, frižider i TV. Tražena boja je metalik crna te i unutrašnjost vozila mora biti u crnoj boji.
Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine donesene na 31. sjednici prošlog mjeseca o kupovini službenih automobila u vrijednosti od 1.6 miliona KM, vozni park domaćih političara ponovo je učinila vrućom temom. Od njene nezavisnosti do danas, zemlja pred kojom je bio put izgradnje njene ekonomije i kompletne infrastrukture, znala je biti u deficitu po mnogo osnova (u budžetu uvijek ili često nije bilo dovoljno novca da bi se povećale naknade za porodilje, samohrane majke, socijalne kategorije, penzije, plate…), ali nikada u BiH, u oba njena entiteta, nije nedostajalo novca u budžetu za kupovinu novih službenih automobila za potrebe njenih institucija i državnih preduzeća. Koliko je vozni park bh. političara impresivan, pokazuje i podatak da je nerijetko godinama bio i tema novinskih članaka u susjedstvu, koji su znali napisati, citirajući neformalne razgovore nekih od političara, kako neće da se voze u autu u kojem se vozio njihov prethodnik.
Vozilo mora imati masažu sjedišta, TV i unutrašnjost crne boje
Tokom 2023. godine, javni sektor u BiH je na službene automobile potrošio 18,5 miliona KM, ali to nije konačna cifra, jer je krajem te godine najavio kupovinu još 12 automobila. Pozivajući se na podatke iz obavještenja o javnim nabavkama, ili tenderima objavljenim na Portalu javnih nabavki BiH, prošle godine mediji su objavili detaljnu listu – pregled institucija, ustanova, agencija, javnih preduzeća, općina i gradova u cijeloj BiH koji su 2023. nabavljali službene automobile, plaćajući ih iz budžeta, sa cijenama bez PDV.
U tenderskoj dokumentaciji se može pronaći opis, specifikacije, kakve automobile žele, pa tako naprimjer, za jedno od vozila koje je traženo, navodi se da mora imati i ventilaciju i masažu prednjih sjedišta, frižider i TV. Tražena boja je metalik crna te i unutrašnjost vozila mora biti u crnoj boji.
U nastavku ćemo izdvojiti samo neke sa spiska: Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH: jedno vozilo visoke klase 273.435 KM te jedno serednje klase 179.476 KM, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH 47.863 KM, Služba za zajedničke poslove ZE – DO kantona 273.579 KM, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH: vozilo više srednje klase 111.111 KM, dva vozila srednje klase 119.651 KM, Nezavisni operator sistema BiH, nabavka vozila putem finansijskog lizinga 374.481 KM, Brčko Distrikt, Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu: tri automobila 28.717 KM, 42.200 KM i 108.375 KM, Općtina Novi Grad Sarajevo 34.153 KM, Javna ustanova Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Prijedor 50.000 KM, Tužilaštvo BiH 110.996 KM, RMU Banovići, tri automobila 112.000 KM, Predsjedništvo BiH 271.794 KM jedno vozilo, plus višenamjenska limuzina 75.982 KM. ETF Istočno Sarajevo 35.042 KM, MUP SBK više automobila 1.623.600 KM, Osnovni sud Brčko 85.380 KM, JU Zavod za bolesti zavisnosti Kantona Sarajevo 28.000 KM, Predsjednik RS: “mercedes“ od 258.000 KM, plus 200.000 KM za više putničkih automobila, Ustavni sud RS 83.000 KM, Medicinski fakultet u Foči 72.640 KM, Brčko distrikt, Odjeljenje za komunalne poslove 50.000 KM, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Unsko sanskog kantona, dva vozila 51.000 KM, Zavod za javno zdravstvo FBiH 42.726 KM, Generalni sekretarijat Vlade RS, više automobila 246.905 KM, Služba za zapošljavanje HNK 59.000 KM, Ministarstvo poljoprivrede HNK 72.641 KM, MUP RS nabaka četiri vozila za obezbjeđenje i zaštitu ličnosti 110.000 KM + 84.776 KM + 153.760 KM + 117.000 KM, Općtina Travnik, tri automobila 32.490 KM, 27.340 KM i 34.150 KM, Elektroprivreda BiH, novi automobili na operativni lizing na 48 mjeseci 197.283 KM…
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prošle godine je raspisalo tri tendera za nabavku limuzine i džipa ukupne vrijednosti 489.200 KM (bez PDV-a) ili 572.364 KM (sa PDV-om).
Kada su prije tri godine pozvani na radnu večeru u rezidenciju šefa Delegacije Evropske unije Johanna Sattlera, a u čast komesara EU Olivera Varhelyia, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, lider SNSD-a Milorad Dodik i prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, dovezli su se u premium markama Mercedes S klasa, Audi 8 L i VW Passat.
I dok domaći političari preferiraju uglavnom gore navedene premium marke, ukus članova britanske vlade je raznovrsniji i do 2023., premijeri Ujedinjenog Kraljevstva uvijek su koristili automobile britanske proizvodnje kao premijerske automobile. Automobili koji se trenutno koriste su blindirani, prilagođeni modeli Range Rover Sentinel s kompresorom od 5,0 litara V8 i blindirani modeli Audi A8L. Tokom godina Boris Johnson, David Cameron, Theresa May, Margareth Tacher i drugi britanski plitičari, vozili su se između ostalog i u automobilima: Mitsubishi Outlander PHEV, Tesla, električni Renault Fluence ZE, ranije Roveru P5B…Kao ministrica unutarnjih poslova, Theresa May često je viđena kako dolazi do broja 10 u blindiranom BMW-u serije 7. Bila je prisiljena odustati od serije 7 kada je postala premijerka, prešavši na Jaguar XJ. Jedna anegdota kruži britanskim medijima, kako je Cameronu tokom službovanja nedostajala vožnja u njegovoj Hondi CR-V, koju je privatno vozio.
Oko 5000 službenih vozila u oba entiteta
Kako piše motoringresearches, u maju 2016., David Cameron je dospio na naslovnice kada je svojoj supruzi Samanthi kupio ostarjelu Nissan Micra iz 2004. godine. Polovnu Micru platio je 1.500 funti i odvezao je pred porodičnu kuću u Oxfordshireu. Ovakvi primjeri u domaćim prilikama nisu nam poznati, kao što je i nepoznat podatak koliko je tačno službenih automobila u BiH. Provjerom Ureda za reviziju institucija BiH o upravljanju voznim parkom utvrđeno je tek da ih je okvirno oko 4.000, da su godišnja izdvajanja za tekuće izdatke voznog parka oko 15 miliona KM, dok su za nabavku automobila u posljednjih pet godina potrošena 34 miliona KM.
Adis Arapović, politolog i bivši parlamentarac, pokušao je doći do preciznog podatka o broju službenih automobila u FBiH. U razgovoru za Forbes BiH kaže kako je u tu svrhu poslao 120 dopisa na adrese 120 pojedinačnih institucija, organa uprave, javnih preduzeća i preduzeća u većinskom vlasništvu Vlade FBiH.
“Od 90 posto zaprimljenih odgovora došao sam do podatka o 3600 službenih vozila koja su zvanično registrovana u institucijama, organima uprave, kompanijama i preduzećima u većinskom vlasništvu FBiH, nedostajalo su podaci još nekoliko institucija i preduzeća koje nisu nikada poslale podatke. Dodamo li ovom broju oko 1500 službenih automobila iz RS, doći ćemo do brojke oko 5000 službenih automobila na nivou države BiH. I ispadne da je svako peto auto na ulici službeno. Poreski obveznici toga nisu uopće svjesni, niti činjenice da su oni ti koji plaćaju većinu ovog voznog parka”, kaže Arapović za Forbes BiH.
Kao samostalni zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, Arapović je uspio postići kaže da Zastupnički dom usvoji Nacrt zakona o korištenju i nabavci službenih putničkih automobila.
“Svjedočili smo godinama unazad bojnim primjerima u kojima su se službena vozila zloupotrebljavala u privatne, stranačke i druge svrhe. Pola auta se parkira ispred privatnih kuća, viđali smo ministre, uslikane, kako ispred svojih vikendica iz gepeka službenog auta vade pločice. Primjera je raznih, koji su postali dostupni javnosti zahvaljujući istraživačkom novinarstvu. Pokrenuo sam inicijativu da Federalna vlada donese uredbu, podzakonski akt, koji će propisati način korištenja i nabavku službenih putničkih automobila u organima uprave i da se u sklopu te uredbe obavezno propiše obilježavanje službenih automobila propisanom naljepnicom, da se zna da je to službeno auto, da se po broju zna kome pripada i da se u sklopu tog posla uspostavi jedinstveni registar. Federalni parlament je tada podržao tu inicijativu, naložio Vladi da uspostavi uredbu, ali nakon pola godine od donošenja tog zaključka, Federalna vlada se oglušila i nakon pet mojih inicijatva nije bilo uspjeha na tu temu. Bili smo prinuđeni na to da predložimo zakon, što je čak i malo i preambiciozno, da za tako jednostavnu materiju pravite zakon, ali kada vlast ne želi podzakonskim aktom urediti stvar, onda ih morate natjerati na neki drugi način, a to je zakon”, pojašnava on.
Ishod te inicijative je bio, navodi on, da je Zastupnički dom usvojio prvo nacrt zakona, provedena je javna rasprava, ali prijedlog zakona nikada nije došao na dnevni red.
“Što će reći, da aktuelna i sadašnja i prošla i pretprošla politička elita naprosto u ovome vidi izvor ostvarivanja privilegija za sebe i da će uraditi sve da se ovo pitanje ne uredi, a kad uzmete u obzir koliko ima službenih auta, koliko su ona plaćena, koliko se izdvaja za njihovo održavanje, i kolika šteta se pravi zloupotrebom tog oblika javne imovine, dolazimo do desetina miliona maraka javnog novca koji se baca u vjetar, i to bez ikakve kontrole”, kaže Arapović i odgovara na pitanje u kakvom statusu je Zakon sada:
“U principu Zakon je nominalno živ, on je u parlamentu, sadašnja parlamentarna struktura, bilo koji zastupnik, bilo koji stranački klub, bilo koja komisija, ovlašteni predlagači, sada mogu aktivirati konačno donošenje tog zakona, da ima političke volje. Ovo im je prilika da pokažu drugačiju političku praksu, visoki nivo javne, političke, finansijske odgovornosti, i da ovaj zakon konačno bude donesen, a on će značiti obilježavanje službenih auta, jedinstveni registar i mnogo više reda u korištenju tog oblika javne imovine”, kaže Arapović podsjećajući kako je i Ured za reviziju u svojim izvještajima skretao pažnju da se, kada je riječ, o službenim autima, ne upravlja na odgovoran, domaćinski, pa čak i zakonit način.
Kome je još milo službeno auto?
Prema aktuelnom zakonu, službena auta u FBiH mogu korisititi: Predsjednik FBiH i premijer, njihovi potpredsjednici, federalni ministri i sekretar Vlade FBiH, rukovodioci federalnih organa i
rukovodeći i ostali državni službenici i namještenici.
I dok se u BiH može vidjeti da jedna institucija, koja se bavi isključivo administrativnim poslom, posjeduje terensko službeno vozilo od 5000 kubika i 300 konjskih snaga, te dodatnom opremom u vrijednosti i do 50.000 KM, u drugim zemljama, naprimjer, u Švedskoj, ne postoji nijedan službeni automobil, već je za prijevoz ministara odgovorna švedska sigurnosna služba.
Voziti se u službenim skupim autima, slatka je praksa i političarima u Hrvatskoj. Hrvatski RTL objavio je kako u Vladi Hrvatske koju čini 20 ministarstva broj službenih automobila prelazi 4.000! Slovenija je umjerena pa ima pet automobila, a Danska za 20 ministarstava ima na raspolaganju 20 automobila.
Portal “Volim Podgoricu” – VOP objavilo je podatke koje im je dostavilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prema kojem je evidentno da ni Crna Gora nema precizan podatak koliko službenih vozila ima, kao ni koliko građane godišnje košta kupovina, servisiranje, održavanje, pranje, i, naravno, gorivo. Direktne i indirektne potrošačke jedinice koriste 2.046 vozila, iako je poznato da ih ima više od 4,500, što Crnu Goru čini evropskim rekorderom na ovom polju