Predsjednički kandidat Bujar Osmani kao voditelj podcasta, Monika Zajkova kao influenserka na Instagramu i Siljanovska-Davkova sa političkim porukama na Tik-Toku – samo su neki od pokušaja kandidata da dobiju više glasova na aprilskim izborima u Sjevernoj Makedoniji.
Društvene mreže, prije svega Facebook i Instagram, jedno vrijeme su služile političarima da promovišu kratke isječke svojih televizijskih intervjua s ključnim tačkama svojih izlaganja, gdje oni koji su propustili termin na televiziji kasnije mogu vidjeti šta je taj ili ta imao da kaže.
No, u predizbornom periodu, čak i prije početka kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore, učestali su prikazi ličnih hobija pretendenata na vlast kao vid samopromocije na popularnim društvenim mrežama.
Eklatantan primjer za to je predsjednički kandidat Bujar Osmani koji je počeo voditi podcast pa ga publika sada ima priliku doživjeti kao svojevrsnog televizijskog voditelja.
Osmani, koji je po struci liječnik, a na političkoj sceni prepoznatljiv kao aktuelni ministar vanjskih poslova, sada snima podcaste na albanskom jeziku i objavljuje ih na društvenim mrežama.
Politika je naravno tema njegovih podcasta, ali gosti su takođe i muzičari i sportisti s kojim diskutuje i o sasvim drugim temama.
Mada, i dalje su susreti političara u koje su direktno uključeni i građani karakteristični za zvanični početak predizborne kampanje, Osmani se već snimio kako kupuje voće i povrće s lokalne tržnice, a video je objavio na Facebooku.
No, Osmani nije jedini kandidat koji praktikuje ovakav vid samopromocije pomoću društvenih alata.
Predsjednica Liberalno-demokratske partije (LDP) Monika Zajkova već dva mjeseca na Instagramu objavljuje videa i fotografije poput poznatih svjetskih influensera.
Tako se na njenom profilu može vidjeti kako pije jutarnju kafu na starom skopskom bazaru, kako obilazi zanatske radnje u Ohridu, ali i videa njenih jutarnjih sportskih aktivnosti na keju pored rijeke Vardar.
Aktivna na društvenim mrežama je i potpredsjednica vladajućeg Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i ministrica kulture Bisera Kostadinovska-Stojčevska, koja će na predstojećim parlamentarnim izborima biti jedan od nosilaca V. izborne jedinice.
Želeći pokazati da joj je stalo do prirode, na Instagramu je objavila kratki video u kojem zajedno s nekoliko djece sadi stabla.
U ovom modernom načinu promovisanja kandidata ne izostaju ni stariji kandidati. Iako se možda može očekivati da će oni biti aktivniji na tradicionalnim medijima, ipak su mimo svog stila uplovili u influenserske vode.
Tako je predsjednička kandidatkinja ljevice, profesorica Biljana Vankovska, koja je, iako je već neko vrijeme aktivna na Facebooku, prije sedam sedmica, uoči objave svoje kandidature, otvorila Instagram profil.
Iako na ovom profilu najčešće objavljuje kratka videa u kojima prenosi političke poruke, objavljuje i svoje lične stavove i aktivnosti kojima se bavi izvan političkog svijeta.
Slično svojoj kolegici, predsjednička kandidatkinja najveće opozicione partije VMRO-DPMNE-a, profesorica Gordana Siljanovska-Davkovka, osim što je postala prva političarka s Tik-Tok profilom, nedavno se pohvalila da je aktivna i na Instagramu.
Može li se promocija ličnih aktivnosti kandidata smatrati kampanjom?
Svaka aktivnost političara, a posebno zvaničnog kandidata za određenu poziciju je promotivna aktivnost, tu nema nikakve dileme, kaže komunikolog Bojan Kordalov za Radio Slobodna Evropa (RSE), objašnjavajući da u tome nema ništa pogrešno, ali ako se radi na način na koji su i sami uključeni građani.
“Dvije radnje su ključne – prva je da se poštivaju zakoni i zakonski rokovi i druga radnja je da se izgradi komunikacijski plan i komunikacijska strategija koja će biti usmjerena na uključivanje građana u takve aktivnosti, a ne na takozvani goli PR, kao što većina političara misli i naučeni su da rade”, dodaje Kordalov.
U odnosu na to da se kandidati za pozicije aktivnije promovišu putem društvenih mreža, Kordalov ističe da je to u 21. vijeku sasvim normalno, ali pored toga jako je bitna suština kampanje od njene forme, kao i to na kojim će platformama biti prezentovana.
“Treba da se vodi kampanja koja je vješta, koja daje kvalitet, odnosno koja nudi uključivanje ljudi u nju, koja daje priliku ljudima da se prepoznaju, postavljaju pitanja, uključe, to je dobra kampanja. Jer čak i ako ne vodite kampanju 100 dana, ako vodite lošu kampanju 20 dana, sve je to badava. Ako se 100 dana provede dobra kampanja koju građani neće doživjeti kao napad na sva čula, u takvoj situaciji takođe neće biti problema”, objašnjava Kordalov.
Za razliku od ovog komunikologa, politički analitičar Blagojče Atanasovski smatra da ovakvim načinom samopromocije kandidati za funkcije pronalaze “rupe” izvan zakonskih rokova i propisa kako bi se prije vremena približili građanima.
“Nažalost u Makedoniji, uprkos pozitivnim zakonskim odredbama, kada kampanja zvanično počne, politički kandidati nalaze zakonske ‘rupe’ da je zaobiđu i promovišu se među građanima, govoreći da to nije dio zvanične kampanje, koja još nije započela, već da se radi o redovnim stranačkim sastancima ili aktivnostima. Nažalost, to se svodi na političku (ne)kulturu svih kandidata koji su stalno u nekoj vrsti promotivne kampanje”, smatra Atanasovski.
Međutim, na pitanje da li ovakva samopromocija i vođenje kampanje prije kampanje zaista može donijeti željene političke poene kandidatima, Atanasovski izražava dozu pesimizma.
“Ipak, smatram da su građani dovoljno izmoreni i da su već vidjeli te stranačke promocije, te uopšte ili premalo mogu uticati da pridobiju njihov glas, bez razlike o kojoj publici je riječ: da li iz starosne, društvene ili obrazovne kategorije kao svojevrsne ciljne grupa prema kojoj se targetira određeno glasačko tijelo”, dodaje Atanasovski.
Kampanja prije kampanje nije ništa novo
Izborna kampanja zvanično počinje 20 dana prije izbora i traje do 24 sata prije dana izbora. Međutim, istovremeno održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora može de facto rezultirati kampanjom ranije nego što je propisano, navodi se na web stranici posmatračke misije OSCE/ODIHR u vezi s predstojećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji.
Ako se pogledaju prethodni izvještaji OSCE-a u vezi sa primjedbama o izbornim procesima u prošlosti, vidi se da kampanja prije zvaničnog početka nije ništa novo za političare u Sjevernoj Makedoniji.
“Nekoliko izbornih kandidata počelo je uključivati birače u aktivnosti prije zvaničnog početka kampanje”, navodi se u izvještaju OSCE/ODIHR-a o lokalnim izborima 2021. godine.
Prvi krug predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji održaće se 24. aprila, a u istom terminu i parlamentarni izbori. To znači zvanična kampanja u kojoj će se političke stranke u skladu sa zakonom moći promovisati počinje 4. aprila.
Ali advokat Aleksandar Novakovski, bivši predsjednik Državne izborne komisije (DIK), kaže da u pravnom sistemu postoji takozvana “siva zona” koju stranke koriste da stalno budu u kampanji, iako nije zvanično počela.
Kaže da to čine mnogo puta ne samo putem društvenih mreža, već i postavljanjem bilborda i prije nego što je to zakonski moguće.
Zbog nejasnoća u zakonu, stranke su non-stop u predizbornoj kampanji i nijedna institucija ne može utvrditi da li je to redovna stranačka aktivnost ili izborna kampanja, kaže on.
“Na primjer, objavljuju bilbord sa sadržajem, a naručilac je određena politička stranka. Tada se ta stranka zvanično prijavljuje DIK-u kao koalicija i ta lista se potvrđuje. Dakle, pravno lice koje može biti sankcionisano na izborima je samo lista koju je DIK potvrdio”, ističe Novakovski za RSE.
Praksu prijevremenog pokretanja kampanja u Sjevernoj Makedoniji misija OSCE/ODIHR je zabilježila u svakom izvještaju nakon izbornih procesa od 2011. godine.
Piše: Mihailo donev / RFE