Sarajevski advokat Omar Mehmedbašić već 17 godina uživa najveće povjerenje kao branilac po službenoj dužnosti. U tri suda Mehmedbašić je za posljednjih šest godina branio u više od 600 predmeta i zaradio najmanje 2,9 miliona maraka.
Još dvojica advokata su osim njega u ovom periodu zaradila milionske iznose braneći po službenoj dužnosti. Stjepan Ćaćić iz Tuzle zaradio je 1,54 miliona maraka, a Zlatko Ibrišimović iz Sarajeva 1,1 milion maraka. Ćaćić je bio angažovan u više od 300, a Ibrišimović u najmanje 260 predmet
Na odbrane po službenoj dužnosti je od 2017. do kraja 2022. godine izdvojeno najmanje 58,8 miliona KM. Iako je više od 1.440 branilaca bilo angažovano u službenim odbranama, za njih deset isplaćena je šestina ovog iznosa. Iznosi koje su advokati zaradili su i veći, međutim pojedini sudovi nisu Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) dostavili podatke.
Mehmedbašića, Ćaćića i Ibrišimovića su sudije postavljale za branioce nakon što su ih najčešće birali osumnjičeni i optuženi koji po važećim propisima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) imaju pravo na to. Oni nisu željeli govoriti sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo.
CIN više od decenije prikuplja podatke o isplatama advokata po službenoj dužnosti koje plaćaju građani BiH. Prema prikupljenim podacima, od 2005. godine, uz Mehmedbašića, među deset najplaćenijih su njegove kolege iz Sarajeva: Muhidin Kapo, Selman Zijadić i Izet Baždarević.
Kapo i Baždarević smatraju da su u vrhu najplaćenijih zbog dugogodišnjih karijera u pravosuđu zbog čega su prepoznatljivi javnosti.
Kapo se advokaturom bavi duže od 40 godina i za šest godina je, braneći po službenoj dužnosti u Općinskom i Kantonalnom sudu u Sarajevu, zaradio najmanje 858.000 maraka. Najviše je radio na Općinskom sudu u Sarajevu gdje su ga u 86 predmeta izabrali osumnjičeni i optuženi, a 12 puta je angažovan po odluci suda.
Kaže da je to zato što se svakom maksimalno posveti i da se to pročulo. „Klijenti pričaju po pritvorskim jedinicama, po zatvorima jedan drugom, pa onda razmjenjuju iskustva pa onda ljudi traže.”
Baždarević kaže da ga stranke biraju jer su ga ranije upoznali dok je radio kao sudija. Zastupajući po službenoj dužnosti, on je na sudovima za šest godina zaradio 464 hiljade KM. Samo na Općinskom sudu u Sarajevu je bio angažovan u 131 predmetu, od čega su ga klijenti izabrali u 98 slučajeva.
Zijadić je u istom periodu zaradio 546 hiljada maraka. U 79 predmeta je izabran za branioca, dok ga je sud postavio svega sedam puta. On je odbio razgovarati sa novinarima, kratko poručivši da „kako god se donese zakon, on se mora poštivati“.
Pored njih trojice među deset najplaćenijih su i advokati iz Sarajeva: Dijana Hasić Kamarić, Muhidin Kapo, Selman Zijadić, Ahmed Fejzić i Izet Baždarević, Azijada Mujkić iz Zenice te Bakir Hećimović iz Tuzle.
Kako godinama tek nekolicina advokata dobija daleko veći broj predmeta u odnosu na druge, iz Regionalne advokatske komore Sarajevo su predložili izmjene Zakona. Predlažu da isključivo sudije postavljaju advokate redoslijedom sa liste prijavljenih branilaca po službenoj dužnosti.
Ovakva praksa je već zaživjela u Republici Srpskoj (RS). Nakon izmjena Zakona o krivičnom postupku 2021. godine propisano je da samo predsjednici sudova dodjeljuju advokate. Kompletnu priču CIN-a pročitajte ovdje.