Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da ruski predsjednički izbori “nisu bili slobodni ni pošteni” te da su samo potvrdili kako je Rusija “autoritativno društvo”.
Stoltenberg je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa u ponedjeljak, drugog dana posjete južnom Kavkazu, kazao da su izbori, na kojima je predsjedniku Vladimiru Putinu dodijeljen peti mandat, bili “namješteni i, naravno, ne predstavljaju iznenađenje”.
Naveo je da je pokušaj Moskve da provede glasanje na okupiranim teritorijima Ukrajine kršenje međunarodnog prava.
Šef vojnog saveza istakao je da je Putin netačno izjavio u svom pobjedničkom govoru da su NATO-ove trupe u Ukrajini.
NATO-ovi saveznici su osigurali obuku, ali “ne planiraju nikakvu vojnu prisutnost na terenu”, naglasio je Stoltenberg.
Ponovio je da NATO vodi politiku otvorenih vrata za zemlje koje žele članstvo te je opovrgnuo da se savez “agresivno širi prema istoku”, što je bilo jedno od opravdanja koje je Putin koristio za pokretanje ruske invazije punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Zemljama u istočnoj Evropi je rečeno da im je, ako ispunjavaju standarde NATO-a i ako su demokratska društva, članstvo u Alijansi otvoreno, naglasio je.
“Poštujemo ako ne želite članstvo u NATO-u. Poštujemo i ako želite članstvo u NATO-u”, rekao je, dodajući da te zemlje ne mogu “živjeti u svijetu u kojem Moskva odlučuje šta [njeni] susjedi mogu ili ne mogu učiniti”.
Stoltenberg nije želio reći hoće li zahtjev Ukrajine za pridruživanje NATO-u biti odobren na samitu NATO-a u Washingtonu u julu, ali je kazao da očekuje da će Alijansa “donijeti odluke koje će Ukrajinu još više približiti NATO-u”, uključujući korake koji će osigurati da ukrajinska vojska bude “u potpunosti operativna” s NATO-om te daljnju integraciju političke suradnje.
“Provodimo, prije svega, ono što smo već dogovorili, a očekujemo i nove odluke”, rekao je.
Na pitanje hoće li težnje Gruzije za pridruživanjem NATO-u napredovati na samitu, Stoltenberg je ocijenio da ne može prejudicirati ishod tog sastanka.
“Najvažnija stvar koju možemo učiniti je osigurati da [Gruziji] pomognemo u provedbi potrebnih reformi na polju transparentnosti, borbe protiv korupcije, jačanja vladavine prava u institucijama”, rekao je.
Stoltenberg je prvi put izjavio da Gruzija i Ukrajina “imaju odvojene i nezavisne odgovornosti” kada je riječ o njihovim prijavama za članstvo u NATO-u, što ukazuje na razdvajanje kandidatura ove dvije zemlje.
“One su [Gruzija i Ukrajina] na različitim razinama na različite načine”, rekao je, implicirajući da je zahtjev Ukrajine hitniji jer se trenutno bori protiv ruskih snaga.
“Ne kažem da je Ukrajina ispred Gruzije na svim poljima”, naveo je. “Postoje pojedinačne procjene, postoje pojedinačni napori da se podrži Gruzija i Ukrajina, a bit će i pojedinačnih, zasebnih odluka.”
Na pitanje o zahtjevima prema Moskvi koje su uputile otcijepljena moldavska regija Pridnjestrovlje (Transdnjestar) te otcijepljene gruzijske regije Abhazija i Južna Osetija, šef NATO-a je priznao da Alijansa ne može ponuditi mnogo osim osuditi prisutnost ruskih snaga i izvršiti pritisak na Rusiju da opozove priznanje tih teritorija kao zasebnih država.
Stoltenberg, koji je pozvao članice NATO-a da Kijevu osiguraju prijeko potrebnu municiju i vojnu opremu, priznao je da međunarodna podrška ukrajinskoj vojsci danas nije na istoj visokoj razini kao što je bila na početku rata, napominjući da je veliki paket pomoći Sjedinjenih Država zaustavljen u Kongresu.
Ocijenio je i kako očekuje da će Washington pristati podržati Ukrajinu jer većina u američkom Kongresu podržava veću pomoć Ukrajini, što je i u sigurnosnom interesu Sjedinjenih Država.